ZA EVROPSKO TRŽIŠTE NEOPHODNE DOBRE PRIPREME
Biografija
Dr David Mezei je karijeru započeo 2000. godine, kao član kabineta državnog sekretara u Ministarstvu privrede. Radio je kao savjetnik u Evropskom parlamentu u Briselu između 2004 – 2013. godine, i učestvovao je u radu Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za međunarodnu trgovinu. U januaru 2014. godine preselio se u Rim, gdje je bio stalni predstavnik Mađarske u FAO-u i poljoprivredni ataše. U julu 2014. imenovan je za zamjenika mađarskog državnog sekretara za ruralni razvoj. Zaslužan je za strateško planiranje i programiranje Programa ruralnog razvoja Mađarske u period 2014 – 2020. godine.
Izgradnja institucionalnih kapaciteta je dug proces
Dr Mezei savjetuje bh. poljoprivrednike da se udruže, jer će se morati suočiti sa jakom konkurencijom na evropskom tržištu. Sve vrste pomoći u procesu pridruživanja su korisne, ali najkorisniju nude one države članice koje imaju najnovije iskustvo u pridruživanju EU.
RAZGOVARALA: Sandra Josović
Izvor: www.cerd.ba – Agro Planeta Magazin za poljoprivredu i razvoj
Dr David Mezei, zamjenik mađarskog državnog sekretara za ruralni razvoj, ističe da je u ovoj zemlji najveći izazov na putu ka Evropskoj uniji bio žestok stepen konkurentnosti sa poljoprivrednicima Zapadne Evrope. Zbog toga savjetuje institucije Bosne i Hercegovine da se dobro pripreme za taj process, a bh. poljoprivrednike da se udruže, jer će se morati suočiti sa jakom konkurencijom.
-Jednom je jedan evropski lider rekao u Evropskom parlamentu, da se danski poljoprivrednici nisu plašili promjena, jer su se pripremili za njih. Zato budite spremni! I farmeri i zaposleni u institucijama.
Što se tiče institucija, potpuno sam uvjeren da iskustvo nedavno pridruženih država članica može biti vrlo korisno u izgradnji kapaciteta, prenošenju znanja, itd. Poljoprivrednici treba da se organizuju i integrišu, jer će se morati suočiti sa intenzivnijom konkurencijom. Poljoprivredne organizacije i ekonomsku integraciju treba ojačati kroz cijeli agro – prehrambeni lanac. To su najvažnije lekcije koje smo naučili – ističe dr Mezei.
Objašnjava da su se mađarski farmer našli na jednom vrlo konkurentnom tržištu zbog zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije koja podrazumijeva samo jedno, otvoreno tržište, bez tarifa, kvota ili druge zaštite. Iako Mađarska ima odlične uslove za poljoprivrednu proizvodnju: otvorena polja, plodno tlo, vodu, umjerenu klimu, na takvom tržištu došlo je do izražaja da je, kako dr Mezei ističe, izgubljeno 40 godina u smislu razvoja, akumulacije kapitala i inovacija.
-Komunistički režim je poremetio prirodni razvoj mađarske poljoprivrede, uništio uspješne private farme i porodične firme koje su dugo poslovale. Stotine hiljada farmera su bili lišeni svoje zemlje i stoke i bili su prisiljeni u udruživanje u zadruge poput sovjetskog kolhoza. I pored pojedinačnih tragedija i materijalnih gubitaka, izgubili smo znanje, vještine i sve ono što se generacijama prenosilo od oca na sina, a što je ključno za poljoprivredu.
>Kada je na red došlo usklađivanje propisa sa Evropskom unijom, šta je bilo najkomplikovanije i kako ste riješili problem sa kojima ste se suočili?
Skoro svi dijelovi poljoprivredne, fitosanitarne, veterinarske, bezbjednosti hrane, itd. morali su biti usklađeni sa pravnim tekovinama Evropske unije. Ali definitivno najkomplikovaniji i opterećujući zadatak je bio redizajn našeg institucionalnog okvira i prilagođavanje našeg sistema podrške poljoprivredi da postane kompatibilan sa EU. Izgradnja institucionalnih kapaciteta je veoma dug process. Takođe smo morali pripremiti naše farmere kako da se prijave i prime finansijsku pomoć iz Brisela. Sada, kao i tada, Evropska unija i države članice su nudile širok spektar podrške za olakšavanje ovog procesa, uključujući programe tvinninga, izgradnju kapaciteta itd. za zemlje kandidate. Sve vrste pomoći su se činile korisno, ali najkorisniju stručnost su ponudile one države članice koje su imale najnovije iskustvo u pridruživanju EU.
>Da li je mađarska vlada obezbijedila direktan sistem konsultantske podrške svojim poljoprivrednicima tokom procesa tranzicije?
Da, i to je našim farmerima zaista bilo potrebno. Štaviše, mađarska vlada odlučila je zadržati ovu savjetodavnu službu i nakon pristupanja Evropskoj uniji. Ovaj sistem je preuzela Nacionalna poljoprivredna komora (u Mađarskoj, članstvo u Poljoprivrednoj komori je obavezno za poljoprivrednike) nekoliko godina prije toga. Mreža obuhvata preko 600 savjetnika širom zemlje koji pomažu poljoprivrednicima da popune različite aplikacije ili da se pridržavaju drugih administrativnih zahtjeva.
>Broj organskih proizvođača u Mađarskoj porastao je u posljednih nekoliko godina. Na koji način je država pomogla njihov rast?
Prije svega, odlučili smo da utrostručimo fond za organsku proizvodnju u okviru Programa ruralnog razvoja i povećali smo ga sa 65 miliona na 200 miliona eura. Taj budžet, koji je predviđen za period od pet godina, omogućio nam je da podržimo gotovo sve farmere koji su podnijeli potpunu i formalno prihvatljivu aplikaciju. Takođe, to nam je omogućilo povećanje iznosa podrške u periodu konverzije (tj. prve dvije godine “novih” organskih površina) na 242 eura godišnje po hektaru u slučaju obradivog zemljišta. U period održavanja proizvodnje to još uvijek iznosi 172 eura po hektaru godišnje. Poljoprivrednik koji proizvodi organsko povrće može dobiti 516 eura po hektaru godišnje u periodu konverzije što će se kasnije smanjiti na 366 eura po hektaru. Takođe, odlučili smo i da pojednostavimo uslove podrške. Ne zahtijevamo više od onoga što je potrebno u evropskim propisima o organskoj poljoprivredi.
