Meni

Rubrika “Pitaj Agronoma” lista pitanja na koja odgovara naš stručni saradnik i agronom Bekir Dolić

5cd67ca9cc6002.44747126 3.proba
Edukacija1 768x432 1

Pita nas gospođica Selvedina: “Kuća mi je na sunčanoj strani i teško mi je za cvijeće, koje cvijeće voli puno sunca to me zanima?                                                                                                                                                  – Agronom Bekir Dolić odgovara: „Gazanije, verbena i pelargonije najviše voli sunce. Pelargonije su kod nas najraširenije. Pelargonije su vjerovatno najpopularnije balkonsko cvijeće i to ponajviše zbog svojih predivnih baršunastih bujnih cvjetova koji će izdržati sve do kraja jeseni. Osim u grmu, mogu biti i puzavice. Pelargonije vole sunce, ali i dobro dreniranu zemlju. Redovito ih zalijevajte, ali nemojte pretjerivati s količinom, jer ne vole veliku vlagu. Za više informacija preporučujem knjigu od prof.dr. Jasna Avdić pod nazivom Ukrasno bilje”.

Edukacija2 768x576 1

Daco nam je postavio pitanje: “Imam orah Čendler već 2 godine je star i uspješno je bio u vegetaciji listao. Dok danas kada sam otišao u voćnjak vrhovi pocrnilo lišće i suvo a sredina još zelena. Dali će se orah osušiti sav ili obnoviti šta raditi? Da napomenem još da je bio mraz kod nas, pa da je došlo do mogućeg promrzavanja oraha?”

– Agronom Bekir Dolić odgovara: „Teško je o ovome govoriti tj. odraditi tačnu dijagnostiku preko društvenih mreža. Najbolje bi bilo da pozovete agronoma direktno na parcelu i da vidi o čemu se radi. Mjesec maj je svakako idealan za tretman fungicidom kao što je Dithan. To je sistemični fungicid sa dugotrajnim djelovanjem. Prošle godine dosta zasada oraha je oboljelo od antraknoze oraha čiji je prouzrokovač jedna gljivica. Mora se suzbiti lokalnim kontaktnim fungicidima ili lokalno sistemičnim. Prije toga treba odstraniti mehanički oboljele dijelove novonastalog stabla“.

Edukacija3

Savjetuje nas agronom Emir Delić: „S obzirom na ovakve vremenske uvjete, molim vas da uputite poruku proizvođačima strnih žita da obrate pažnju na žitnog balca i da provjere stanje na svojim poljima.- Agronom Bekir Dolić odgovara: „Hvala kolega svakako se slažem jer su stvoreni uvjeti. Koristiti insekticide na bazi cipermetrina.

Edukacija4 768x432 2

 Pita nas Sebiha Asim Begić:„Mene zanima kad se rasađuje paradajz paprika kad nikne poraste sad taman za pikiranje onda sav padne jednostavno ga nestane počne samo padati kao da ga nešto sječe već sam tri puta rasodila u čiste vazne humos miješala sa prosijanom zemljom iz šume?

– Agronom Bekir Dolić odgovara: „Za ovaj slučaj je najbolje da pozovete agronoma da izađe direktno na teren. Razlozi mogu biti razni. Prije svega mogu biti gljivična i bakterijska oboljenja što ovisi i o biljnoj vrsti. Može biti: propadanje korijenovog vrata, gangrena, polijeganje i slično. No, može biti da imate problem sa insektom mrmak. Mogu biti i još neki insekti. Nekada čak i manjak nekih makroelemenata. Za ovaj slučaj mora da se angažuje agronom da dodje direktno na teren i da dijagnosticira fitomesicinskim metodama eksperimentalnog rada.

Edukacija5

Pita nas gospodin Darko: “Imam zasad ljeske i našao sam rupice na grančicama i šuplje su iznutra i kada je raspolovim nađem crva, šta koristiti za to?

– Agronom Bekir Dolić odgovara: „U ovoj fazi preporučujem mehaničko uklanjanje i spaljivanje ovakvih grana s tim da se mora odraditi dobra zaštita fungicidima budući da pravimo rez u vegetaciji što se nikako ne preporučuje. Svakako je bolje odraditi hemijske mjere suzbijanja korištenjem insekticida na bazi aktivne supstance “deltamterin”. Imate insekticid “Rotor super” od kompanije Chromos Agro”.

Edukacija6 1

Pita nas gospodin Zlatko: “Da li mogu ponovo odraditi acrobatom paradajz? Prehranio sam đubrivom sa sadržajem fosfora i azota”

-Agronom Bekir Dolić odgovara: „Maksimalan broj tretmana kod paradajza sa fungicidom Acrobat je 3 puta, tako da nije problem“.

Edukacija18 768x384 1

Zlatko nas je upitao: “„Šaljem vam slike paradajza na otvorenom. Bio je dan dva donji dio u vodi. Tretiran je ridomilom i acrobatom. Ne izgleda baš dobro pa bih volio da mi kažete ima li šanse da spasim? Ovo je u plasteniku. Inače ima vlage ali se dobro drži“.

– Agronom Bekir Dolić odgovara: “Na fotografijama se mogu uočiti znakovi oboljenja od plamenjače te znakove ispiranja hranjiva. Fungicidi na bazi mankozeba svakako pomažu. Odradite ponovo zaštitu sa Ridomilom ili Starom za nekoliko dana te prihranite tečnim gnojivima sa sadržajem mikroelemenata i azotom. Vlaga je svakako problematična i ako se nastavi s padavinama štete će vjerovatno biti veće”.

001 768x576 1

Vinko nam jepostavio pitanje: “Molim Vas, koje je sredstvo najbolje protiv plamenjače paradajza?”

– Agronom Bekir Dolić odgovara: “U ovom vegetaciom periodu (fenofazi paradajza) najbolje je protiv plamenjače koristiti jake sistemične fngicide na bazi mankozeba ili metalaksila poput Star WP, Ridomil Gold MZ i slično. Duga im je karenca pa pazite s njihovim korištenjem pred cvjetanje”.

Edukacija7 768x576 2

 Pita nas gospodin Zlatko: “U plasteniku krastavci jos imaju nešto vlage, da li da sačekam još za prehranu. U fazi je cvjetanja i zametanja?”                                                                                                                                       – Agronom Bekir Dolić odgovara: “Prije svega, što se tiče testa vlažnosti, odradite to na prost način. Uzmite iz gredice, ispod folije, šaku zemlje i pritisnite u šaci. Ukoliko se oblik zadržao, nema potrebe za navodnjavanjem a ukoliko se raspada, vrijeme je za navodnjavanje a time i dodavanje prihrane. U ovoj fazi najbolje je dodavati kristalon formulacija 30:10:10 i sličnih jer je krastavac u fazi rasta. Može se odrsditi i zalamanje zaperaka (rezidba) ali nakon toga treba odraditi zaštitu fungicidima. Što se tiče prehrane može dodati neki biostimulator tj. Tečno gnojivo uz navedeni kristalon”.

Edukacija8

 Midho nam je postavio pitanje: “Orasi su posađeni 2017. godine. Napala je gusjenica list. Šta mi je činiti?”

– Agronom Bekir Dolić odgovara: “Kraj mjeseca maja je idealan termin za prskanje insekticidom Calypso. No, u ovoj situaciji možete koristiti insekticide protiv gusjenice koja Vam je nametnula stabla poput Proteus, Karate Zeon, Grom i sl.”.

Edukacija9 1

Ljiljana pita: “Imam u bašti divne jabuke, sve su iste sorte ali među njima jedna mi je jabuka sitnija, sporije raste i plod joj je sitniji. Šta mi predlažete da uradim”?                                                                                         – Agronom Bekir Dolić odgovara: “Ovo je jako kompleksno pitanje iz oblasti genetike i oplemenjivanja jabuke. Smatram da je moguće da je o genetičkom poremećaju (u broju hromozoma i sl.). Ali, ako uzmemo u obzir prostiji razlog, možda baš ova sorta lošije reaguje na neke vremenske nepogode, ishranu ili zaštitu. Pokušajte prihraniti ocijeđenim tečnim stajnjakom razrijeđenim u koncentraciji 30%”

Edukacija10 768x480 1

Pita nas gospodin Mihal Mico Balacki: “Da li je kasno za sjetvu soje 1 grupe”?

– Agronom Bekir Dolić odgovara: “Nije kasno, još uvijek je optimalno vrijem za sjetvu prve grupe jer je žetva tek u oktobru”.

Edukacija11 600x800 1

Nirzad Šabić nam je postavio pitanje: “Kako preventivno zaštiti paradajz od alternarije bakterioze koja zadnjih godina nanosi velike štete na većoj površini?

– Agronom Bekir Dolić odgovara: “Poštovani, nije riječ o bakteriozi nego o gljivičnoj bolesti jako destruktivnog karaktera. Ova bolest za svoj razvoj traži visoku temperaturu 25-30 ˚C i visoku vlažnost zraka. Razvoju pogoduje gusti sklop, učestale padavine i navodnjavanje orošavanjem te iste treba izbjegavati. Suzbijanje treba započeti prije zatvaranja redova, čim se ostvare povoljni uvjeti za razvoj ove bolesti. Najefikasnija hemijska mjera je upotreba fungicida Signum ili njemu sličnih”.

Edukacija12

Gospođa Rukija nam je postavila pitanje: “Kad se može Aronija orezivati u kojoj godini je najbolje”?

– Agronom Bekir Dolić odgovara: “Što se tiče aronije, ona formira veliki broj izdanaka koje treba svake godine zamijenjivati novim i najboljim izdancima. Nakon sadnje pa do stupanja u rod svake godine ostavljaju se 4-5 izdanaka za formiranje žbuna. Biraju se najrazvijeniji i pravilno raspoređeni izdanci u prostoru. Ostavljeni izdanci se ne prekraćuju već se slobodno razvijaju. Ostali izdanci uklanjaju se do osnove. U četvrtoj godini obavlja se rezidba za rod. Ostavlja se isti jednak broj izdanaka jednogodišnjih, dvogodišnjih, trogodišnjih i tako do šest godina. Sedmogodišnji i stariji vade se do osnove i stalno se vrši zamjena mlađim izdancima. Pravilno razvijen žbun treba da ima 25-30 izdanaka, starosti od jedne do šest godina, a ovakva rezidba primijenjuje se do 10. godine, kada treba primijeniti rezidbu za podmlađivanje, koja podrazumijeva prevođenje starihi zdanaka na mlađe na isti način kao kod formiranja žbuna u prvim godinama podizanja zasada. Podmlađivanje žbuna vrši se 3-4 godine i opet se nastavlja rezidba na rod. Prekraćivanje izdanaka ne treba vršiti jedino ako su prebujni, već ih treba pincirati i iz bočnih pupoljaka izazvati razvoj bočnih ljetorasta. Ona može redovno da plodonosi i obilno 30 godina pod uslovom da se redovno primijenjuju agrotehničke i pomotehničke mjere. Ona može da se gaji i kao stablo. Od izdanaka koji se formiraju ostavlja se samo jedan i rezidbom se formira kruna. Visina stabla sa krunom može da dostigne visinu i preko 3 m. Formiranje stabla sa krunom može da se primijeni u dekorativne svrhe, inače u proizvodnim zasadima se ne preporučuje. Rezidba aronije obavlja se u februaru”.

Edukacija13

Gospodin Zlatko pita: ” Šta uraditi u plasteniku nakon poplave?

– Agronom Bekir Dolić odgovara: “Što više prozračujte kako bi se strujanjem zraka smanjila vlaga u zraku i u zemljištu, koliko uspije jer malč ne dozvoljava. Odradite zaštitu jakim sistemičnim fungicidima te možete očekivati i napad grinja svakako. U ovom slučaju potrebno je koristiti akaricide uz dodatak okvašivača”.

Edukacija14 600x400 1

Lejla nam je postavila pitanje: ” Šta se može očekivati ako poplavi kukuruzište, zasijano je 15. aprila?”

– Agronom Bekir Dolić odgovara: “Ako su klijanci iznikli i formirali 2-3 prava lista, to je OK. Budući da je već prošlo oko mjesec dana, usjev će preživjeti s obzirom na količinu padavina koja se najavljuje. Dosta sjemena je tretirano fungicidima a neka i insekticidima tako da je to dodatna zaštita od bolesti i štetočina. No, štete će svakako biti nevezano za sve ovo jer ipak je velika količina vode u pitanju. Šteta bi bila totalna da je sjeme tek posijano i u fazi bubrenja a ovako je većinski dio preživjeti i kad se vrijeme “unormali” kukuruz će dalje normalno rasti. Svakako, uz zaštitu koju planirate odraditi protiv korova, dodajte i neka prirodna tečna gnojiva na bazi aminokiselina ili huminskih kiselina te kristalon 20:20:20 + ME kako bi se biljke dodatno prihranile”.

Edukacija15 600x400 1

Slobodan nam je postavio sljedeće pitanje: “Interesuje me orezivanje oraha. Sorta Šejnovo. Sadnice su posađene 2014. u proljeće, a tada su imale 2 god. Nismo ih nikako orezivali. Zanima me kada se mogu orezivati”?                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                 – Agronom Bekir Dolić odgovara: “Izabrali ste jednu od najboljih sorti oraha. Sorta je kasnija i bilo bi dobro da posadite još neku sortu da bi bila oprašivač Šejnovu tipa Rasna ili Jupiter. To je Bugarska sorta otporna na antraknozu oraha i djelimično dobro podnese mrazeve iako znaju i nanijeti štetu. Rezidba oraha, što se i pitali, je specifična jako. Prve godine ste, nadamo se, prikratili sadnicu. Sljedeće vegetacije dobijate bočne priraste koji će kasnije biti ramene grane. Šejnovo možete gajiti u obliku krune tj. na nekoliko vodilica koje će biti nosači rodnih grančica. Prvih godina očeljavate donje pupoljke i zelenom rezidbom u ljeto uklanjate mladare dok su zeljasti. Kasnijih godina, već sad ove, nadolazeće zime može odraditi neke rezidbene poduhvate. Rezidba se radi u februaru i temperatura ne smije biti ispod 5 stepeni. Kod oraha se ne preporučuje rezati deblje grane a ako moramo potrebno je ostavljati čep tj.nikad ne rezati ravno da deblom, vodilicom ili primarnom granom. Nakon što se rana “isplače”, za maksimalno 15 dana može se ukloniti i čep, zagladiti voćarskim nožem i premazati rana kalemarskim voskom. Sve rane je neophodno premazati kalemarskim voskom kod zimske rezidbe oraha. Šejnovo režite tako da ćete, ako niste, ostaviti nekoliko ramenih grana. Uklonite grane koje zasjenjuju jedne druge. Ako dvije grane rastu iz jednog mjesta, uklonite onu manje povoljnog položaja. Suhe i oboljele grane uklonite kao i one sa znakovima napada insekata. Ljetoraste (produžetke) ne morate skraćivati jer nose rod. Možete skratiti one na periferiji krošnje ali to se radi kasnijih godina uzgoja. Vama je sada bitno porast i formiranje krošnje. Šejnovo je bujna sorta pa nemojte brinuti o nedostatku porasta novih grana. Nakon zimske rezidbe, u zelenoj rezidbi na kraju proljeća trebate ukloniti jahače koji će izbiti iz mjesta gdje ste pravili rez zimi. Nemate puno posla oko rezidbe Šejnova prvih godina. Bitna je dobra prihrana azotom kako bi isprovocirali rast krošnje”.

Edukacija16

 Gospođa Kolar nam je postavila sljedeće pitanje: “Posadila sam krompir 12.5. da li je kasno i šta da očekujem? Uvijek je ranije bio posađen, a ove godine vremenske prilike su otežale rad u vrtu.”

– Agronom Bekir Dolić odgovara: “Malo jeste kasno što se tiče sjetve krompira, ali kako i sami kažete vremenske (ne)prilike nisu dozvoljavale da ranije sijete. Nakon ovih padavina, postoji mogućnost da klice na krtolama budu oštećene te bi primitak u tom slučaju bio umanjen. Također, u daljnjem periodu razvoja može doći do gljivičnih oboljenja pa je nužno koristiti fungicide iako vjerovatno do sada niste imali tu praksu. No, ovaj put ćete morati”.

Edukacija17 768x273 1

Gospođa Vuković nam je postavila pitanje: “Poštovani, postavila bih pitanje za Bekira, agronoma. Bekire, pogledaj na mom profilu moje povrće pod vodom, kakve su tvoje prognoze o ishodu ove poplave što nas je snašla?”

– Agronom Bekir Dolić odgovara: “Pogledao sam fotografije. Biljke su do pola svoje visine preplavljene sa vodom. Vjerovatno će doći do pojave gljvičnih i bakterijskih oboljenja nakon dolaska sunčanog i toplijeg vremena. Potrebne je da tada obavite zaštitu jakim sistemičnim fungicidima na bazi metalaksila ili mankozeba. Svakako, kad se smanji količina vlage u zemljištu potrebno je odradite okopavanje kako bi se zemlja učinila poroznom te bi se time drenirala i ocijedila. Tako bi se istisnuo višak vlage u zemljištu koji je pogoodna sredina za razvoj biljnih bolesti. Ovih dana ću objaviti članak o tome kako tretirati sve biljke ponaosob nakon ovih nevremena pa svakako pročitajte taj članak pa će te znati kako koju biljnu vrstu tretirati ponaosob”.

Krastavci 620x412 600x400 1

Pita nas gospodin Zlatko: “U plasteniku krastavci jos imaju nešto vlage, da li da sačekam još za prehranu. U fazi je cvjetanja i zametanja?”

-Agronom Bekir Dolić odgovara: “Prije svega, što se tiče testa vlažnosti, odradite to na prost način. Uzmite iz gredice, ispod folije, šaku zemlje i pritisnite u šaci. Ukoliko se oblik zadržao, nema potrebe za navodnjavanjem a ukoliko se raspada, vrijeme je za navodnjavanje a time i dodavanje prihrane. U ovoj fazi najbolje je dodavati kristalon formulacija 30:10:10 i sličnih jer je krastavac u fazi rasta. Može se odrsditi i zalamanje zaperaka (rezidba) ali nakon toga treba odraditi zaštitu fungicidima. Što se tiče prehrane može dodati neki biostimulator tj.tečno gnojivo uz navedeni kristalon”.

Sl4 1 1

Gospođa Milica nas pita:”Poštovani da li znate zbog čega su počele višnje da žute?

-Agronom Bekir Dolić odgovara: “Poštovana gospođo Milica. Pogledao sam fotografije vašeg zasada višnje. Htio bih da pohvalim izgled stabala, krošnju i vitalnost. Što se tiče ove hloroze u donjem dijelu krošnje (“žućenje”), riječ je o bolesti kod višnje koja se naziva “kozičavost višnje” a uzrokuje ju gljivica Blumeriella jaapii. Boelst se javlja nakon vlažnih proljetnih i ljetnih etapa kakve smo i imali. Gljiva prezimljava u opalom lišću i na granama. Primarne infekcije se u zavisnosti od klimatskih uslova ostvaruju askosporama tokom aprila i maja, a sekundarno širenje bolesti omogućavaju ljetnje konidije tokom ljetnjih mjeseci. Da li ste već završili s berbom jer nisam primjetio plodove na fotografijama? U mom gradu višnja već zrije a nismo izrazito topliji kraj kao neki drugi dijelove naše države. Mjere suzbijanja uključuju sadnju otpornih sorti, uništavanje zaraženog otpalog lišća i prskanje fungicidima. Što se tiče tretmana za spriječavanje ove bolesti, biće potrebno posegnuti za hemijskim mjerama zaštite a to znači upotreba fungicida. Za suzbijanje koriste se preparati na bazi mankozeba, dodina te bakra. Redovno jesenje ili rano prolećno prskanje protiv prouzrokovača šupljikavosti lista smanjuje i pojavu ove bolesti”.

Sl4 1

Gospodin Darko nas pita: “Imam zasad ljeske i našao sam rupice na grančicama i šuplje su iznutra i kada je raspolovim nađem crva , šta koristiti za to?”

-Agronom Bekir Dolić odgovara:” Poštovani, u ovoj fazi preporučujem mehaničko uklanjanje i spaljivanje ovakvih grana s tim da se mora odraditi dobra zaštita fungicidima budući da pravimo rez u vegetaciji što se nikako ne preporučuje. Svakako je bolje odraditi hemijske mjere suzbijanja korištenjem insekticida na bazi aktivne supstance “deltamterin”. Imate insekticid “Rotor super” od kompanije Chromos Chromos Agro doo”.

Smokva 600x400 1

 Gospodin Elmedin nas pita: ˇZanima me da li je orezivanje smokve isto ili slično orezivanju jabučaskog voća? Da li je ista ljetna rezidba?”

-Agronom Bekir Dolić odgovara:”Poštovani, rezidba smokve nije slična rezidbi jabučastog voća. Kod jabučastog voća se više vade izrođene grane dok se smokva uglavnom prorijeđuje da se formira osunčana krošnja te se može s godinama odraditi podmlađivanje stabla. Smokva ne voli rezove velikog promjera naročito ako se uzgaja u prohladnim krajevima naše države Bosne i Hercegovine. Što se tiče ljetne rezidbe, kod nje budit oprezni. Odmah nakon obavljanja trebalo bi odraditi zaštitu jakim fungicidima jer kroz orezano mjesto mogu prodrijeti čestice i spore fitopatogenih gljiva, bakterija, virusa i sl. Bitno je orezana mjesta zaštiti i kalemarskim voskom. Kod ljetne rezidbe smokve ne trebate ništa rigorozno vaditi na vrhovima odrvenjenih grana osim jahače koji su još zeljasti. Lijep pozdrav. Hvala Vam što koristitie naše usluge svakako”.

6 768x409 1

. Pita nas gospođa Suada Hasanović: ” Imam pitanje za gos.kako tretirati sadnice paradajza u ovo promjenljivo vrijeme? Prošle godine sam sve bacila sa nedozrelim plodom a bio rodio pravo nisam ga ničim prskala”?

-Agronom Bekir Dolić odgovara: “Poštovana, prošla vegetacija je bila karakteristična po vlažnim ljetnim mjesecima gdje ste, vjerovatno, po opisanim simptomima, imali problem ili sa plamenjačom paradajza ili sa koncentričnom pjegavošću (Alternaria solani). U ovoj fazi paradajza bitno je koristiti fungicide na bazi mankozeba a kasnije sa fungicidima na bazi azoksistrobina”.

Avocatier Et Feuilles Noires

 Pita nas gospodin Damir: “Šta fali mom avokadu? Izbijaju novi listovi, ali brzo propadaju. Najprije su se kvrčili, pa mi je jedan drug rekao da previše zaljevam (mada je izgledalo kao da im fali vode), pa sam sad pustio kraju i ne zaljevam nikako (svakako kiša stalno pada). Ne kvrče se više, ali im nečega fali”?

-Agronom Bekir Dolić odgovara: “Poštovani, kako je vrijeme nepovoljno a avokado je biljka toplijih krajeva, trenutne vremenske prilike djeluju šokantno na takvu biljku. Prihranote folijarno sa tečnim gnojivima koja su na bazi azota i sadržavaju ME (mikroelemente). U poljoprivrednoj apoteci će Vam svakako ponuditi ono šro imaju na stanju iz ovakve skupine hranjiva. Hvala Vam na povjerenju”.

Uzgoj Kornisona 1 880x495 768x432 1

Pročitajte još članaka