Spriječimo da strništa postanu rasadnik korova
Njiva je ogledalo domaćina, ali i šire društvene zajednice. Onako kako nam izgledaju strništa dosta govori o nama i stanju tehničke kulture u održavanju poljoprivrednih zemljišta. Sa druge strane govori i o tome da smo mi slabi učenici, jer o temama o kojima je pisao čuveni beogradski profesor Dobroslav Todorović 1948. godine, mi evo pišemo 70 godina kasnije. Naime, strna žita se u BiH gaje na relativno velikim površinama, oko 80.000 ha. Na mnogim od tih površina se nakon žetve strnih žita ne obavljaju nikakve agrotehničke operacije, sve do dubokog oranja u jesen. Sve to dovodi do toga da korovi redovno poniknu, cvjetaju, osjemene na strništima i ostave veliku količinu sjemena za narednu godinu i godine koje dolaze. Strniša, nažalost, na našim prostorima predstavljaju površine na kojima tokom ljeta redovno “gajimo” korove, a zatim se idućih godina borimo sa tim istim korovima.
Održavanje strništa
Neadekvatno održavanje strništa dovodi do toga da na njima vremenom dolazi do akumuliranja ogromne rezerve sjemena i podzemnih organa korovskih biljaka. Zbog tako velike količine prezimjelog sjemena idućeg proljeća proizvođači višestruko primjenjuju herbicide, često miješajući 2-3 zemljišna herbicida, povećavaju njihovu dozu, a uz to često idu i sa korektivnim folijarnim tretmanom. I pored toga, u pojedinim godinama, se ne postiže zadovoljavajuća efiksnost primjenjenih herbicida.
Osnovni pristup u suzbijanju štetnih organizama je prekid njihovog životnog ciklusa. Poštujući taj pristup, mora se prekinuti i životni ciklus korova, tako da se oni “isprovociraju” da rastu, ali da se ne dozvoli da procvjetaju i formiraju sjeme i plodove. Ovo sprečavanje cvjetanja je naročito značajno kod ambrozije, kao alergene biljke, koja u ogromnoj brojnosti može da ponikne upravo na strništima i da predstavlja rizik po zdravlje ljudi koji žive u široj okolini loše održavanog poljoprivrednog zemljišta.
Dakle, strništa treba održavati. Nakon žetve strnih žita, neophodno je, u što kraćem vremenskom period, oaviti zaoravanje strništa ili strnjikanje. Zaoravanje strništa treba obaviti odmah po žetvi, tj. po uklanjanju ili usitnjavanju slame. Samo zaoravanje strništa se može obaviti plugovima, tanjiračama i diskosnim plugovima. Ako se strnjikanje obavlja tanjiračama, sa tanjiračom se može agregatirati drljača, čime se sprječava formiranje malih brazdica, koje iza sebe ostavlja tanjirača, a zbog kojih bi se povećao gubitak vlage iz zemljišta.
Pravovremeno zaoravanje
Ogromne su koristi od pravovremenog zaoravanja strništa. One se ogledaju u očuvanju rezervi vlage u zemljištu, dovođenju sjemena korova u povoljne uslove za klijanje i nicanje, a sa ciljem da se kasnije suzbiju. Zaoravanjem strništa se suzbijaju korovi koji su ponikli nakon žetve, a zemljišta koja su u toku ljetnog perioda plitko zaoravana, kasnije, tokom jesenje obrade, pružaju znatno manji vučni otpor, nego zemljišta koja su bila pod ugarom.
Ovaj tekst ima za cilj da pozove poljoprivredne proizvođače i radnike stručnih službi da spriječe da strništa postanu “rasadnici” korova i izvor alergenog polena. Ukoliko bi odlučili da zbog uštede novca ili zbog drugačijeg pristupa obradi zemljišta izostavimo zaoravanje strništa, onda bi ipak trebalo korove suzbiti tokom njihovog intenzivnog rasta, a prije cvjetanja i formiranja sjemena. U tom cilju možemo obaviti asanaciju parcele herbicidima. Asanacija se obavlja u fazi intenzivnog porasta korova, a prije njihovog cvjetanja i osjemenjavanja. Asanacija se može obavljati na parcelama na kojima je prethodno obavljeno zaoravanje strništa, ali i na parcelama koje nisu obrađivane nakon žetve. Herbicidi koji se mogu koristiti u ovu svrhu su glifosat, glufosinat-amonijum, dikamba, 2-4-D, a ukoliko su na strništu dominantno prisutni travni korovi, tada se mogu koristiti graminicidi, tj. herbicidi koji suzbijaju samo travne korove. Treba računati da će herbicidima trebati 14-21 dan da potpuno djeluju, pa vrijeme primjene herbicida treba saobraziti fenofazi korova i vremenu kada je predviđena sljedeća obrada zemljišta, npr. duboko oranje. Ukoliko organizacija rada dozvoli, herbicide bi bilo bolje primjeniti nakon kiše, kada je hidratisana kutikula i kada će biti bolja apsorpcija herbicida kroz nju. Ukoliko se za pravljenje radne tečnosti koristi tvrda voda, a što je u praksi najčešći slučaj, onda se u rezervoaru prskalice prije rastvaranja herbicida može dodati đubrivo na bazi amonijum-sulfata u koncentraciji 2% (2 kilograma u 100 litara vode) i eventualno, nakon dodavanja herbicida da se u rastvor doda odgovarajući okvašivač. Ovu preporuku treba posebno uzeti u obzir kada se radi sa glifosatom.
Stručni prilozi
Izvor: http://cerd.ba/agro-planeta/
Autor: Prof. dr Siniša Mitrić
(Poljoprivredni fakultet Banjaluka)
