Meni

Izdvojena pitanja i odgovori iz naše rubrike pitajte agronoma, sekcija povrtlarstvo!

5cd67ca9cc6002.44747126 3.proba

Učestala pitanja i odgovori na rubrici Pitaj Agronoma, sekcija povrtlarstvo!

Dijelimo s Vama učestala pitanja kao i odgovore od strane našeg stručnog saradnika, Bekir Dolić, Bacc. Agr. (Samostalni stručni poljoprivredni savjetodavac – Agronom) iz Cazina, koji na području BiH vrši stručni nadzor nad preko 150 voćnjaka različitih voćarskih kultura, gdje radi rezidbe, programe ishrane i zaštite te ostale stručne preporuke. MKF LIDER i Farmer.ba Rubrika Pitaj Agronoma!

Pitanje: “Možete li mi reći šta je najbolje uzgajati u plasteniku u zimskom periodu? Plastenik je manji, za lične potrebe, bez grijanja”.

Odgovor Bekir Dolić Bacc. Agr:

“Ovo je jako zanimljivo pitanje i odlično je to što posjedujete plastenik. Uz pomoć plastenika mi dobijamo efekat staklene bašte i na taj način možemo određeno povrće uzgajati i zimi, koje je kratke vegetacije i može uspjevati uz manju sumu temperatura i manji broj sunčanih sati.

U toku zimskog perioda u plasteniku odlično uspijevaju: blitva, mladi luk, špinat, peršin, začinsko bilje, aromatično bilje itd.
Ukoliko imate pitanje ponaosob za neku od navedenih vrsta, javite se pa ćemo Vam pomoći sa savjetima u uzgoju. Ne ustručavajte se.

Koju ćemo vrstu odabrati ovisi od naših potreba, mogućnosti i želja.

Za zdravlje biljaka najvažnije je pravilno prozračivanje prostora. Zbog zalijevanja, temperaturnih razlika između dana i noći te fizioloških procesa u biljkama, zračna se vlaga u plastenicima intenzivno skuplja cijelo vrijeme.  Kako uzgajivači zaštitne prostore najčešće postavljaju zato da bi biljkama osigurali toplotu, obično se boje prozračivanja. Treba znati da biljke od bolesti najbolje zaštitimo upravo zračenjem plastenika.

Zračiti treba što ranije ujutro, a za sunčana se dana pobrinemo da se zrak ne zagrije previše jer razlika u temperaturi može prouzročiti puno nevolja.

Kako ste naveli da nemate grijanje u plasteniku, ono je skroz neophodno samo ako planirate proizvodnju presadnica određenih povrtlarskih kultura”.

Pitanje: “U zadnje vrijeme dosta čitam vezano za steviju, pa me zanima oko uzgoja šta je potrebno, gdje se nabavi sjeme i sl.”?

Odgovor Bekir Dolić Bacc.Agr:

Edukacija Plastenik Zimi

“Stevija, gledajući sa stanovništva potreba naspram klimatskim faktorima, najbolje uspijeva u područjima mediteranske i umjereno kontinentalne klime (Hercegovina, srednja Bosna, Krajina), a u hladnijim se područjima uzgaja isključivo kao jednogodišnja biljka.

U uvjetima veće količine sunčeve svjetlosti i viših temperatura, biljka će proizvoditi veću količinu lisne mase, radi koje se i uzgaja, zato su preporuke u našoj državi da se na gaji u Hercegovačkim područjima.

Najbolji se rezultati u uzgoju stevije postižu na područjima gdje se temperature kreću između 15 i 30 °C te gdje dolazi do velikih temperaturnih razlika između dana i noći. Djelimično je otporna na niske temperature, a idealna je temperatura za klijanje sjemena oko 20 °C. Temperature od 3-5 °C zaustavit će njezin rast.

Stevija nema određene zahtjeve prema tlu, ali preferira pješčano-ilovasta tla. Važno je da je teren dobro dreniran i ocjeđen, a tlo blago kiselo (pH 4 – 6).

Uzgoj stevije iz sjemena trebalo bi obavljati u zatvorenom prostoru, odnosno plastenicima i staklenicima, u kojima treba odražavati temperaturu od 21 do 24 °C kako bi se osigurao pravilan rast i razvoj. Rast sadnica je spor te one za mjesec i po dana postaju sposobne izdržati presađivanje na mjesto stalnog uzgoja na otvorenom.

U područjima umjereno kontinentalne klime sadnice stevije se u mjesecu maju sade na otvorenom, kada nema opasnosti od proljetnih mrazova. Prilikom sadnje preporuka je koristiti razmak između redova biljaka od 90 cm, a unutar reda od 30 do 40 cm.

Što se tiče sjetvenog materijala možete ga nabaviti od firme Golić Trade iz Gradiške, a što se tiče presadnica stevije, njih trebate pravovremeno naručiti od zemljoradničke zadruge Agrisan iz Sanskog Mosta”.

Pitanje: “Interesuje me da li povrće može biti zatrovano od ostataka bagremovog korijenja kore i lišća u zemljištu”

Odgovor Bekir Dolić Bacc.Agr:

“Koliko sam upoznat, bagrem nema takvih štetnih efekata na zemljište tj. njegovi vegetativni dijelovi i organi. Postoje i informacije i naučni dokazi da bagremov korijen može ragraditi veliki broj hemijskih jedinjenja koji se nalaze u većini komercijalnih insekticida npr. jedinjenje “PCB poliklorirani bifenil” se uspješno razgrađuje bagremovim korijenom.

Najbolje je da uzmete uzorak zemljišta i odnesete na analizu u neki Institut ili Zavod i navedete na koju ciljanju grupu štetnih materija želite odraditi analizu zemljišta”.

Pročitajte još članaka