Dijelimo s Vama učestala pitanja kao i odgovore od strane našeg stručnog saradnika, Bekir Dolić, Bacc. Agr. (Samostalni stručni poljoprivredni savjetodavac – Agronom) iz Cazina, koji na području BiH vrši stručni nadzor nad preko 150 voćnjaka različitih voćarskih kultura, gdje radi rezidbe, programe ishrane i zaštite te ostale stručne preporuke. MKF LIDER i Farmer.ba Rubrika Pitaj Agronoma!
Pitanje: “Pozdrav, baš mi je drago da ima jedna ovakva rubrika. Moje pitanje je slijedeće. Mogu li ja u kompostište ubacivati sve organske otpatke? Postoji li lista šta smijem, a šta ne ubacivati? Hvala unaprijed”.
Odgovor Bekir Dolić Bacc.Agr:

-“Svakako je pohvalno da želite sebi pripremiti kompostu masu na Vašem gazdinstvu tj. u Vašem vrtu. Na taj način će te se riješiti raznih otpadaka iz domaćinstva a pripremiti sebi gnojivo za Vaše voće i povrće i ostalo bilje u vrtu.
Što se tiče namirnica koje se mogu iskoristiti, kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka.
Kvalitetan otpad ćemo dobiti ako dobro izmiješamo što više različitog i usitnjenog biljnog materijala: ostatke voća i povrća, kore voća i povrća, talog kafe i čaja, pokošenu travu, korov i ostatke biljaka iz vrta, uvenulo cvijeće, lišće, usitnjeno i suho granje, slamu i sijeno, ostatke od orezivanja voćaka i vinove loze, hoblovinu, piljevinu, iglice četinara, otpadke iz proizvodnje stočne voluminozne hrane itd.
Osim toga, mogu se koristiti i papirnate kutije, ljuske od jaja i slično.
Postoje određene namirnice koje se, naravno, ne smiju naći u kompostu a to su: plastiku, metal i staklo, lijekove, vrećice iz usisavača za prašinu, papirnate pelene, pepeo iz ugljena, izmet pasa i mačaka, kosti, meso, masnoće, jela od mesa i ribe, osjemenjeni korov, jako bolesne biljke, lišće oraha, drvo koje je bilo bojano ili lakirano, biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama i pesticidima, različite otpatke iz građevinarstva, mašinstva i sl.
Ostatke iz kuhinje prikupljamo u plastičnu posudu s poklopcem. Biljne ostatke iz vrta odlažemo u hrpu u blizini mjesta gdje će biti postavljen komposter. Pokošenu travu treba raširiti u tankom sloju da se prosuši. Granje, drvenaste ostatke i suho lišće složit ćemo odvojeno. Granje je potrebno usitniti.
Za slaganje kompostne hrpe potreban je približno jednak udio drvenastih i mekih vodenastih sastojaka. Na taj način ćemo dobiti kvalitetnije i brže fermentiranje. Materijal za pripremu komposta treba biti usitnjen kako bi mikroorganizmi, gljivice i bakterije imali što veću površinu na koju mogu djelovati.
Razlaganje biljnog materijala je brže ako su komadići manji. Ostatke voća i povrća preporučljivo je usitniti već u kuhinji. Ostatke korova, uvelih biljaka i cvijeća iz vrta i granje treba ručno usitniti, škarama ili na panju sjekiricom, a za veće količine dobro je koristiti sjeckalicu za usitnjavanje.
Mikroorganizmi „napadaju“ organske ostatke prvenstveno na mjestu rezova, tzv. „ranama“ pa vrijedi pravilo: što sitnije, to bolje. Komadići manjih dimenzija mogu se mnogo bolje izmiješati. Obratno, što su komadići krupniji, duži je proces razgradnje.
Meki, vlažni i tvrdi, drvenasti dijelovi uvijek se miješaju u približno jednakom omjeru. Usitnjeno drvo osigurava kompostnoj hrpi neophodnu prozračnost i rastresitost, a meki biljni otpad hranu za organizme. Ako je potrebno, voda se dodaje postupno.
Poželjno je kompostu dodati i dijelove ljekovitih biljaka, a pogodni su: žara, stolisnik, maslačak, kamilica, lavanda i sl.