Skoro smo dobili zanimljiva pitanja na koja odgovara naš saradnik i agronom Bekir Dolić Bacc.Agr:
✅ Kako uzgojiti batat i gdje nabaviti sadnice?
✅ Šta raditi sa viškom pepela i da li se može koristiti kao gnojivo?
✅ Kako pravilno skladištiti jabuke?
✅ Kako napraviti zaštitno sredstvo od žare?
- Kako uzgojiti batat i gdje nabaviti sadnice?
Batat je jako zdravo povrće ali kod nas nije nešto naročito popularno. Naziva se još i „slatki krompir“. U prehrani se upotrebljava kuhan ili pečen. A što se tiče njegovih hranjivih i ljekovitih svojstava, što ste i pitali, on sadržava mnoštvo ugljikohidrata, vitamina (A, C, E, B6) i minerala (kalij, željezo itd.). Budući da sadrži vrlo malo masti, idealna je prehrana sportašima.
Kod ishrane, koriste se mladi listovi i vršci biljke te sekundarna zadebljanja korijena, koja se pogrešno nazivaju gomoljima.
U Bosni i Hercegovini, uzgoj batata je moguć u svim područjima države. Najbolje rezultate postiže na pjeskovitim i ilovastim tlima. Bolje prinose će ostvariti uzgojem u Hercegovini nego li u Bosni. Što se tiče pH reakcije zemljišta, pogodna su tla sa neutralnom do blago kiselom pH vrijednosti (6-7).
Ne podnosi monokulturu, poželjan je plodored, tek nakon 4 godine ga možete uzgajati na istom mjestu.
Što se tiče agrotehnike, važna je jesenska obrada tla, koja se obavlja na 40 cm dubine i ostavlja u otvorenoj brazdi. U proljeće se brazda zatvara te formiraju gredice. Slijedi postavljanje malča te sistema za navodnjavanje kapanjem. Kod navodnjavanja treba biti oprezan jer batat ne podnosti preveliku zasićenost pora tla vodom.
Najbolje je obavljati uzgoj iz presadnica, koje se u drugoj polovini marta sade u Hercegovini (ukoliko je temperatura tla iznad 10 °C), a sredinom maja u Bosni. Uobičajeni je razmak sadnje 120 x 30 – 40 cm, što čini sklop od 200 do 2500 biljaka po dunumu. Mlade je biljke odmah po sadnji potrebno navodnjavati te nastaviti s navodnjavanjem idućih sedmicu dana.
Kod prihrane, bitno je pod brazdu aplicirati dobaz zreo i zgorjeo stajnjak i mineralno gnojivo NPK u ukupnim količinama od 5 kg azota, 10 kg fosfora i 15 kg kalija po dunumu.
Kako ste pitali za upotrebu batata, bitno je napomenuti da se koristi u farmaceutskoj industriji za izradu dijetetskih proizvoda, a koristi se i kao stočna hrana za ishranu stoke kao korjenasto-krtolasto hranjivo.
Sjeme batata može nabaviti u BiH od firmi poput „Sjemenarna“, „Golić Trade“ ili „Agromarket“ ili ako želite sjeme autohtonih sorti, obratite se FB stranici „Naša baštica“ i naručite sjeme batata.
- Šta raditi sa viškom pepela i da li se može koristiti kao gnojivo?
Jako nam je drago da je neko postavio ovakvo pitanje jer se pepeo itekako može iskoristiti u ishrani biljaka. Kada drvo gori, azot i sumpor se gube u plinovitom stanju, a kalcij, kalij, magnezij i drugi mikroelementi ostaju u pepelu.
Karbonati i oksidi preostali nakon paljenja koriste se za umanjivanje kiselosti tala. Također, pepeo popravlja strukturu teških glinastih tala jer razbija tlo i pomaže u prozračivanju. Takvo gnojivo bogato kalijem općenito je dobra nadopuna uz životinjska prirodna gnojiva koja su većinom siromašna kalijem.
Kvaliteta i sastav pepela ovise o brojnim čimbenicima (goriva tvar, vrsta drveta, dio biljke, temperatura sagorijevanja, način izgaranja). Pepeo dobiven od grana i korijenja je bogatiji u elementima. Kora npr. ima puno više koncentracije Ca, Al, Mn i S. Koncentracije Ca, Mg i Fe u lišću rastu sa starenjem lista. Dok, s druge strane, pepeo dobiven izgaranjem treseta i kamenog ugljena sadrži samo 1-2% kalija i fosfora te neznatne količine vapna pa nije preporučljiv kao gnojivo. Pepeo dobiven od briketa ugljena, također nije preporučljiv za poboljšavanje tla jer se u njegovoj proizvodnji koriste štetne tvari kao petrolej, parafin, boraks, sumporov oksid, natrij nitrat.
Ali, prije upotrebe pepela kao sredstva za ishranu bilja samoinicijativno, preporučljivo je uzeti uzorak tla i dati ga na analizu (pH i hranjiva). Uzorci bi se trebali testirati u jesen ili zimu. Važno je odnijeti reprezentativni uzorak tla u ispitni laboratorij.
Pepeo se može dodavati direktno na tlo u količini od 100-150 g/m2. Nakon posipanja, pograbljajte ga u zemlju ne oštećujući korijenje, ili ga nakon rasprostiranja na površini tla u sloju od 3-5cm, motokultivatorom zamiješajte dublje u tlo (kao kod gnojidbe stajnjakom). Također, treba paziti da se sjeme ne stavlja direktno na pepeo a isto je i sa upotrebom pepela kod sadnje sadnica biljaka koje se tim putem razmnožavaju.
Tamo gdje koristite kontinuirano pepeo, testirajte promjene u pH tla tako da se nivo ne digne iznad pH 7.5. Nikad ne ostavljajte pepeo u nakupinama ili grudicama. Važno je što ravnomjernije posuti pepeo po tlu, što je teško dostižno zbog njegovih fizikalnih svojstava. Pepeo se može dodavati klasičnom mehanizacijom za rasipanje stajskog gnojiva ili onom za rasipanje krečanjak prilikom korekcije pH vrijendosti tla.
Da biste postigli najbolje rezultate, pepeo zagrnite iskopanom zemljom jer hemijski djeluje tek kada je u kontaktu sa zemljom. Pepeo nipošto neće biti dovoljan, već je u gnojidbi treba koristiti i odgovarajuće količine mineralnih gnojiva ali to će te moći iskombinirati tek nakon što odnesete Vaš pepeo na analizu.
Određeni naučni radovi dokazuju o štetnim posljedicama prevelike upotrebe pepela. No, štete po usjeve nastaju upravo zbog previsokog pH koji nije optimalan za usjeve na kojima se aplicira pepeo. Zato je i jako bitna hemijska analiza pepela. Najsigurnije je da se držite preporuke da na površini od 100m² možete koristiti ne više od 10kg pepela godišnje.
Pepeo se može koristiti i u svrhu zaštite od bolesti i štetočina. Suhim pepelom može se zaprašivati krumpir do pojave cvjetova da bi se odbila krompirova zlatica koja je jako čest štetnik u proizvodnji krompira. Efikasan je u upotrebi protiv puževa u povrću ili mrava u jagodama.
Ipak, budite oprezni i strogo se držite naših uputstava.
- Kako pravilno skladištiti jabuke?
Bitno je znati da je skladištenje jabuka nakon berbe pa do proljeća moguće samo u hladnjačama, i to na niskim temperaturama, kako biste bili sigurni da se plodovi neće kvariti. Zato je važno da znate na koje je još načine moguće skladištenje jabuka tokom zime, na određeni period, ako se ne odlučite na ovaj korak.
Nisu sve vrste ovog voća pogodne za čuvanje, te morate birati one koje jesu ako želite da plodovi budu određeni za jelo tokom zime. Naravno, pri tom se za skladištenje jabuka posebno mora voditi računa o nivou zrelost. Prezrele jabuke nikako ne dolaze u obzir za čuvanje, a o trulim i/ili crvljivim da i ne govorimo uopće.
Ovakve plodove pokušajte preraditi u đemove, sokove (koji su u zadnje vrijeme atraktivni) i druge prerađevine ili za stonu upotrebu.
Za skladištenje jabuka u samom početku najbitnije je birati plodove sa smeđim sjemenkama i široke čašice ploda, a zatim i one koje se lako otkidaju sa grane. To je jako relevantan pokazatelj pravovremenog branja određenih plodova. Ne treba nasilno vući plod, jer je to znak da nije sazrio. Takođe, trebalo bi da Vam bude i dostupno da priđete jabukama na višim granama ili onima u sredini krošnje, jer su upravo ovako pozicionirani plodovi najviše odgovarajući da prežive zimu.
Kada birate prostor za skladištenje jabuka, već smo napomenuli da on zavisi od dužine čuvanja ovih plodova. Ako želite da potraju do sljedeće berbe, onda obavezno morate birati hladnjače.
Ako ipak želite da skladištenje jabuka kraće traje, onda to mora biti mračna, provjetrena i vlažna prostorija. Tako se za skladištenje jabuka najčešće biraju podrumi sa ovakvim karakteristikama, ali morate voditi računa o vlazi – ako je nema, dodajte u ovaj prostor posude sa vodom.
Skladištenje jabuka mora se sprovesti u okviru plitkih gajbica, koje možete i ne morate oblagati kartonom. Iako se za skladištenje jabuka nikako ne savjetuje korištenje dubokih kutija ili većih i dubljih gajbi, ako nemate drugih uslova, uvijek između plodova morate postaviti rebrasti karton, kako voće ne bi istruhlo prije vremena.
Redovne provjere voća također su obavezne za skladištenje jabuka, čije stanje morate provjeravati minimum jednom sedmično. Samo tako možete na vrijeme odstraniti sve trule plodove koji lako i brzo zaraze ostalo voće oko sebe.
Pritom, redovno provjeravanje je važno za skladištenje jabuka u sušim prostorima, kako biste na vreme obezbijeđivali vodu koja će vlažiti prostoriju.
Najbolje bi bilo da se plodovi jabuka ne miješaju sa plodovima drugog voća i povrća tokom skladištenja.
Ukoliko već skladištenje jabuka ne sprovodite u hladnjači, to posebno vodite računa da plodove osigrate da se ne osuše, te koristite neki materijal kojim ćete prekriti plodove. Skladištenje jabuka moguće je i u perforiranim polietilenskim kesama, zbog hemijskih procesa koji nastaju u toku skladištenja jabuka.
- Kako napraviti zaštitno sredstvo od žare?
Poštovani, zahvaljujemo na ovako dobrom pitanju jer vjerujemo da će poslužiti svim našim čitaocima, jer na ovaj način možemo se riješiti raznih problema u našoj biljnoj proizvodnji, a da pritom problem bude riješen i u okviru ekološke proizvodnje odnosno biološkim mjerama zaštite.
Postoji nekoliko različitih recepata kako pripremiti efikasan rastvor od koprive (žare) u borbi protiv nametnika i patogena.
Obična kopriva (žara) Urtica dioica je jedna od najrasprostranjenijih ljekovitih biljaka, a trenutno raste u izobilju po našim poljima, što znači da ju možemo ubrati i besplatno sebi proizvesti zaštitno sredstvo.
Insekticid od žare
Insekticidni rastvor od žare se radi tako da se žara (količinski jedna kanta od 15-20 L), kuha u vodi na 30 minuta, promiješa i ostavi da stoji 24 sata. Onda se ovoj otopini doda tekući sapun u omjeru 1:100. Prije špricanja, otopina se razrijedi u omjeru 1:4 s vodom. Moguće je dodati i smeđi šećer ili smeđi sapun i mlijeko da se ojača otopina (i bolje zadrži na listovima – funkcija okvašivača). Upotrebljava se protiv gusjenica i lisnih ušiju. Također, efikasan insekticid protiv lisnih ušiju i lisnih minera može se proizvesti na još jedan način. Potrebno je skupiti 250g mlade žare i natopiti je u kanti vode na sedmicu dana. Nakon toga treba procijediti i ovakvu koncentriranu otopinu upotrijebiti protiv lisnih uši i minera.
Kod oba recepta preporučuje se upotreba mlake vode ili kišnice.
Fungicid od žare
Ovo je otopina neugodnog mirisa koja odbija lisne uši, trips, grinje (pregalj), snijet, smeđu trulež.
Koristite debele rukavice prilikom branja žare. Berite samo nadzemne dijelove. Upotrijebite 1kg žare bez korijena i potopite je u 10L vode. Ostavite neka odstoji tako do 15 dana u hladu (najbolje na oko 18° C). Promiješajte svaki dan. Otopina će se zgušnjavati i promijeniti boju u smeđu.
Spremna je za upotrebu kada se više ne stvaraju mjehurići zraka uslijed vrenja. Sada je potrebno procijediti, te odstraniti dijelove biljke. Biljke žare prihranjuju biljke s azotom i štite od bolesti. Najbolje ih je upotrebljavati u vegetacijskom periodu, svakih mjesec dana. Fermentiranu otopinu skladištite na sjenovitom mjestu u zatvorenoj posudi do 12 mjeseci. Prilikom upotrebe, razrijedite otopinu 7:1 sa vodom. Natočite razrijeđenu otopinu u bocu za špricanje. Špricajte na biljke i oko biljaka na područjima gdje su moguće pojave bolesti.
Također, preporučuje se upotreba mlake vode ili kišnice.
Vaš MKF LIDER i Farmer.ba
