Jedna od najbitnijih aktivnosti u voćnjaku s aspekta zaštite bilja je njegov detaljan pregled, gdje se u prvom planu moraju pregledati kako jednogodišnje tako i višegodišnje grane na prisustvo rak rana koje mogu biti rezultat prisustva kako fitopatogenih gljivica tako i bakterija.
Bez obzira je li riječ o intenzivnim nasadima voća sa suvremenim tehnologijama uzgoja, preko ekstenzivnih nasada do pojedinačnih stabala na okućnicama i vikendicama, svaka biljka kao jednika, a zatim i svaki voćnjak zahtijeva posebnu pažnju kako tokom perioda vegetacije tako i tokom zimskih mjeseci.
Nažalost, praksa kod nas pokazuje da se taj “zimski tretman” voćnjaka, naročito u ekstenzivnim nasadima i okućnicama gotovo nikada ne provodi iz mnogobrojnih razloga, što je na samom startu velika greška u kontinuiranom procesu zaštite bilja. Termin zimskih aktivnosti, obzirom na raznolikost klimata je različit, te se može istaknuti da je u regijama mediteranskog ili izmijenjeno mediteranskog klimata pravi trenutak druga polovica januara, dok je u kontinentalnoj i sjevernoj regiiji nešto kasnije, februar/mart, kada kalendarski prođu dani koji mogu biti praćeni snježnim oborinama.
Detaljan pregled je najbitnija aktivnost
Jedna od najbitnijih aktivnosti u voćnjaku s aspekta zaštite bilja je njegov detaljan pregled, gdje se u prvom planu moraju pregledati kako jednogodišnje tako i višegodišnje grane na prisustvo rak rana koje mogu biti rezultat prisustva kako fitopatogenih gljivica tako i bakterija. Sve grane na kojima se uoče simptomi nalik rak ranama, neophodo je ukloniti rezidbom iz krošnje i na taj način umanjiti infekcijski potencijal za narednu godinu. Također, potrebno je ukloniti sve grane koje su slomljene pod teretom uroda, snijega ili djelovanjem nekog drugog abiotičkog faktora.
Daljnjim pregledom voćnjaka neophodno je ukloniti sve “mumificirane” suhe plodove koji i dalje vise na granama, jer su oni upravo mjesta gdje uzročnici bolesti (Monilia laxa, Monilia fructigena) prezimljavaju, a samim tim predstavljaju glavni izvor infekcije za narednu sezonu. Otpalo lišće također vrlo često predstavlja mjesto prezimljavanja štetnih organizama (plamenjača šljive, čađava pjegavost listova i krastavost plodova jabuke) i glavni izvor infekcije u narednoj vegetaciji, stoga je najbolje skupiti ga i iznijeti iz nasada, naravno u onim voćnjacima gdje je to moguće izvesti.
U pregledu voćnjaka koristite povećalo
Osim bolesti i veliki broj štetnika prezimljava upravo u voćnjaku i to su uglavnom uvijek oni štetnici s kojima proizvođači “biju najveću bitku” tokom same vegetacije kao što su različite polifagne vrste biljnih uši, štitastih uši, crvena voćna grinja, mineri, cvjetojedi ili savijači. Zato je prilikom zimskog pregleda voćnjaka potrebno često koristiti povećalo kako bi se pregledom jednogodišnih, dvogodišnjih ili trogodišnjih grana uočili stadiji tj. jaja u kojima neke od ovih štetnika prezimljavaju. Ovo je vrlo značajno da bi se mogli orjentacijski pripremiti na ono što nas čeka u narednoj vegetaciji po pitanju brojnosti ovih štetnih organizama.
S druge strane, često se u krošnjama voćaka mogu uočiti gnijezda gusjenica, koja se najčešće formiraju oko upredenih listova unutar kojih prezimljavaju pojedini štetnici. Neophodna mjera je uklanjanje gusjeničijih gnijezda i iznošenje iz nasada.
Pukotine na kori debla, mjestu račvanja ramenih grana, zoni korjenovog vrata biljke također prilikom pregleda ne smijemo zaobići jer upravo su to mjesta na kojima prezimljavaju pojedini štetni organizmi koje je u vegetaciji poslije jako teško suzbiti (krvava uš na jabuci). S takvih mjesta na kojima se uoče pukotine neophodno je iste detaljno očistiti, mehanički uništiti štetne organizme ako ih ima i ostruganu koru iznijeti iz nasada.
Sve bolesno iznjeti iz voćnjaka i spaliti
U praksi često imamo situacije gdje pojedini vlasnici biljaka različitih voćnih vrsta i provedu u potpunosti ili donekle sve spomenute aktivnosti u voćnjaku, ali onda nakon rezidbe, orezani biljni materijal ostave ili u samom voćnjaku ili u njegovoj neposrednoj blizini, zbog plana korištenja istog u neke druge svrhe. Na samom kraju naprave veliku grešku jer je sve orezane grane, uklonjenje i pokupljene otpale “mumificirane plodove”, uklonjena gusjeničija gnijezda, ostruganu koru, pokupljeno otpalo lišće neophodnoiznijeti iz voćnjaka i spaliti. Samo na taj način smanjujemo infekcijski potencijal uzročnika bolesti i brojnost štetnika u nasadu.
Krečenje stabalaako nije obavljeno ranije kada je ujedno i trebalo, poželjno je obaviti u tom trenutku radi prednosti koje ono donosi kao i tretman nekim od bakarnih preparata.
Vrlo bitan sljedeći korak u planiranoj zaštiti je tretman neposredno prije kretanja vegetacije kada dolazi do postepenog bubrenja pupoljaka, a prije njihovog pucanja, najkasnije do fenofaze “mišje uši” s mineralnim uljima jer u tom periodu počinje aktivnost prezimljujućih stadija štetnika, te je samim tim učinkovitost primjene mineralnih ulja puno veća.
Primjena mineralnih ulja u zimskom periodu je također značajna i kod citrusnog voća gdje se u značajnoj mjeri utječe na smanjenje brojnosti narančine štitaste uši koja se na primorju jako često javlja, kao i eliminacijom “čađavica” sa površine lisne mase.
Rezimirano u jednoj rečenici, higijena u voćnjaku je osnova pravilne zaštite bilja, na koji se kasnije nadovezuju ostale hemijske ili nehemijske mjere zašite u ovisnosti o vlažnosti i temperaturi zraka.