Meni

Džavid Sejfović, direktor MKF LIDER govori o aktuelnostima u mikrokreditnom sektoru za magazin Banke BiH

Prilog Aktuelni Trenutak Mko Banke U Bih Decembar 2019 Page 002

-Džavid Sejfović, generalni direktor MKF LIDER

REGULATOR MORA SPRIJEČITI NELOJALNU KONKURENCIJU

PITANJA:


1. 
Nakon što su u godinama poslije finansijske krize bilježile pad obima kreditiranja i poslovanja, mikrokreditneorganizacije u Bosni i Hercegovini su posljednjih nekoliko godina ponovo  u ekspanziji. Šta je, po vama, uzrok svojevrsne renesanse ovog sektora?

Banke Decembar 2019 1 727x1024 1

2. Da li su i u kojoj mjeri MKO konkurenti ili komplementari poslovnim bankama?

3. Postoji li nelojalna konkurencija među institucijama koje se bave kreditiranjem stanovništva?

4. Koji su, po Vašem mišljenju, najveći rizici u upravljanju MKO?

5. Na kraju godine aktiva MKO iznosila je 951,1 milion, što je u odnosu na 2017. godinu predstavljalo povećanja za 101,45 miliona KM. Osjetno raste i dobit MKO. Kako tumačite takav skok?

6. Kakva su dosadašnja iskustva vaše MKO? Ko i za koje namjene najviše poseže za MKO pozajmicama?

7. Koliko ste zadovoljni propisima, prije svega zakonima, kojima je uređeno poslovanje MKO? Šta biste Vi, da ste u poziciji zakonodavca, promijenili?

8. Stalan je vapaj mikrokreditnog sektora za proširenje usluga koje su potrebne velikom broju klijenata i za čije pružanje mikrokreditni sektor tvrdi da ima znanje i kapacitet. Kojim uslugama biste Vi proširili svoju ponudu?

Prilog Aktuelni Trenutak Mko Banke U Bih Decembar 2019 Page 002 1
  • 1.

-Mikrokreditne organizacije su u BiH svojom mikrokreditnom djelatnošću, u periodu  od  1996. godine, davale i daju značajan doprinos ukupnom društveno-ekonomskom oporavaku i razvoju Bosne i Hercegovine na smanjenju siromaštava i povećanju zaposlenosti, a mikrokreditni sektor u BIH je ocijenjen kao jedan od najuspješnijih u svijetu, što je potvrđeno u dvije studije o socijalnom uticaju mikrokreditiranja u Bosni i Hercegovini urađene pod pokroviteljstvom Svjetske banke. Nakon perioda  globalne krize, MK sektor se relativno brzo oporavio te je sa istim žarom kao i u prethodnom periodu nastavio da posluje u skladu sa svojom misijom. Nepobitna je činjenica da zbog cjelokupne makroekonomske situacije u BiH, možda čak i više nego u prethodnim godinama, postoji potreba za mikrokreditiranjem kao načinom podrške malim poduzetnicima i poljoprivrednicima, kao i stanovništvu sa niskim primanjima koje nema pristup komercijalnim bankama. To je prvenstveno rezultat i dalje prisutne nemoguénosti korištenja kredita velikog broja klijenata (nezaposleni – naročito mladi, poljoprivrednici, obrtnici i sl.)  kod komercijalnih banaka, finansiranja otpočinjanja (start up) i razvoja mikro, malih i srednjih preduzeéa, te potrebe za poboljšanjem uslova života klijenata kojima banke ne mogu ili ne žele odobriti sredstva. Klijenti sve više prepoznaju kvalitet usluga i prednosti mikrokreditiranja koje se posebno odnose na brzinu obrade kredita i fleksibilnost po pitanju garancija, te stoga ne čudi da, prema podacima Udruženja mikrokreditnih organizacija u BiH (AMFI), mikrokredite u BiH koristi preko 200.000 ljudi. Bitno je istaknuti da su posljednjih godina mikrokreditne organizacije u Bosni i Hercegovini plasirale gotovo devet milijardi KM. Čak 70 posto plasiranih kredita uloženo je u djelatnosti koje generiraju prihod klijentima koji nemaju pristup tradicionalnim načinima finansiranja. Od ukupnog broja aktivnih klijenata 44 posto su žene. Usluge mikrofinansijskog sektora koristi i 18 posto osoba mlađih od 30 godina, koji su kreditna sredstva iskoristili za pokretanje ili unapređenje postojeće poslovne aktivnosti. Procjenjuje se da trenutno direktnu ili indirektnu korist od mikrofinansijskog sektora ima više od 600.000 gradana BiH. Stoga ne bih se složio  da se radi o renesansi sektora, već samo o nastavku razvoja jednog poslovnog modela na finansijskom tržištu za koji itekako postoji potreba u našoj zemlji o čemu govore i ove brojke.

  • 2.
    – Tradicionalno, MKO i komercijalne banke nude različite finansijske usluge i opslužuju različite segmente finansijskog tržišta. Glavna razlika je u tome što krediti koje MKO nude su premali ili nisu isplativi za komercijalne banke u smislu očekivane zarade i povezanih rizika, dok MKO u skladu sa postulatima industrije imaju i socijalnu misiju da servisiraju dio populacije koja nema pristup formalnom  finansijskom sektoru te na taj način doprinose razvoju finansijske inkluzije. Šta više, komercijalne banke su tradicionalno imale veliku korist od MK sektora, jer MKO finansiraju otpočinanje ili razvoj malih biznisa koji kasnije prerastaju MK sektor i na taj način banke prirodnim putem dobijaju kvalitetne i što je jako bitno finansijski edukovane klijente kojima onda mogu ponuditi puno širu paletu finansijskih usluga. Međutim, u posljednih nekoliko godina uslijed velike likvidnosti radi nedovoljno razvijenog segmenta finansiranja velikih pravnih lica nudeći ekstremno skupe potrošačke kredite klijentima koji nisu kreditno sposobni za tolike iznose mjesečnih rata, što će neminovno dovesti do krize prezaduživanja kao i problema sa naplatom, kao i zbog želje za većim profitima, komercijalne banke su značajno olabavile svoje kriterije te su svu pažnju preusmjerile na poslovanje sa stanovništvom . Drugim riječi­ma, počele su agresivno preuzima­ti klijente MKO i to mahom kroz ponudu potrošačkih kredita sa veli­kim iznosom i jako dugim rokovima otplate, često nadmećući se jedna sa drugom koja će ponuditi bolje uslove. Trenutno postoji opravdana bojazan da bi ovim tempom, ova­kav način poslovanja komercijalnih banaka u bliskoj budućnosti mogao dovesti do krize sa prezaduživanjem klijenata, kao što smo imali priliku vidjeti u nekim drugim zemljama.
  • 3.

– Naravno, kao i svi ostali sek­tori i industrije, ni MKO sektor nije imun na nelojalnu konkuren­ciju. Pored ove agresivne kampanje komercijalnih banaka da privlaće klijente MKO sa velikim potrošacčkim kreditima sa jako dugim rokom otplate koristeći za to sredstva koja prikupljaju od depozita građana po jako niskim kamatama, u zadnje vrijeme pojavio sc veliki broj novih organizacija na finansijskom tržištu koje iako su registrovane kao MKO u suštini nemaju skoro pa nikakve veze sa misijom i svrhom zbog koje je MK sektor u BiH i nastao jer je njihov primarni i jedini  cilj profit za njihove vlasnike. Pored toga, ove organizaciju isključivo nude brze ali jako skupe potrošačke kredite i vrlo često posluju  mimo  standarda za poslovanje  MKO. Ova pojava po­staje već malo zabrinjavajuća i iskre­no se bojim da ukoliko  regulatori ne počnu djelovati na odgovoraju­će načine, MK ali i cijeli finansij­ski sektor će se suočiti sa velikom reputacijskom štetom koja može nastati uslijed neetičkog poslovanja nekih  organizacija  tog  tipa. Prije svega mislim da regulatori moraju i trebaju ograničiti izdavanje dozvola za rad kao MKO samo na one or­ganizacije koje ispunjavaju osnov­ne  kriterije  za  mikrokreditiranje propisane  entitetskim Zakonima  o MKO  i podzakonskim  aktima, ili umjesto  izdavanja  dozvola za rad kao MKO uvesti neki drugi oblik finansijske institucije koji priliči po­slovanju ovih organizacija te uvesti jasan regulatorni okvir i standarde poslovanja. Meni je lično neshvat­ljivo  da organizacije  koje se diče svojim korištenjem  modernih  teh­nologija u svojem poslovanju koje im značajno  umanjuju  operativne troškove u odnosu na već postojeće MKO i komercijalne banke a ujed­no i omogućuju manje troškove za klijente, nude i isplaćuju kredite sa efektivnim  kamatnim stopama  od po nekoliko stotina procenata.

  • 4.
    –  Pored neadekvatnog i neuskla­đenog pravnog okvira za poslovanje MKO na nivou entiteta, trenutno najveći rizici dolaze od agresivne i nelojalne konkurencije od strane komercijalnih banaka i organizacija koje se pojavljuju u zadnje vrijeme nudeći ekstremno skupe potrošačke kredite klijentima koji nisu kreditno sposobni za tolike iznose mjesečnih rata, što će neminovno dovesti do krize prezaduživanja kao i problema sa naplatom.
Banke Decembar 2019 3 727x1024 1
  • 5.
    –  Ovi rezultati MKO sektora su sasvim logični i očekivani s obzi­rom da klijenti sve više prepoznaju kvalitet finansijskih usluga i ostale pogodnosti koje MKO nude svojim klijentima u odnosu na banke i osta­le institucije na finansijskom tržištu u BiH, i upravo ovi pokazatelji jasno pokazuju da MK sektor u BiH itekako ima potencijal i perspektivu u našoj zemlji.
  • 6.
    –   Što se tiče MKF LIDER, u skladu sa generalnim principima industrije i našom misijom da osigu­ramo dugoročni pristup uslugama mikrofinansiranja ciljnim klijenti­ma na društveno odgovoran način sa ciljem poboljšanja njihovog život­nog standarda, u našem kreditnom portfoliju najviše su zastupljeni kre­diti za otpočinanje novih i podršku postojećim poslovnim aktivnosti­ma i poljoprivredu, kao i krediti za adaptaciju stambenih objekata koji uključuju i kredite za unaprjeđenje energetske efikasnosti u domovima. Ono na što smo posebno ponosni je činjenica da potrošački krediti čine samo oko 13% našeg portfolija, što jasno ukazuje da je fokus naše orga­nizacije odlično usklađen sa našom misijom kao i sa osnovnim postula­tima mikrokreditne industrije. Pored kvalitetnih finansijskih usluga, svim svojim klijentima koji se bave nekim oblikom poslovne aktivnosti nudimo i široku lepezu za njih potpuno besplatnih nefinan­sijskih usluga koje imaju za cilj da dodatno pomognu kako jačanje nji­hovih vlastitih biznisa tako i jačanje njihovih vlastitih menadžerskih vje­ština. Te usluge se ogledaju u finan­sijskom i poslovnom savjetovanju, edukacijama i obukama, promociji klijenata i njihovih biznisa, te me­đusobnom umrežavanju klijenata i uvezivanju klijenata u lancu vrijed­nosti sa dobavljačima i kupcima. Za ovih jedanaest mjeseci teku­će godine, MKF LIDER je ostvarila izuzetan rast od nekih 9.5% u broju kredita i čak 14% u iznosu aktivnog portfolija koji je i dalje u smislu kva­litete jedan od najboljih u cijelom sektoru. Tako da zaista možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima a oni nam ujedno daju jos veću moti­vaciju da i dalje nastavimo sa našom strategijom koja je u potpunosti fo­kusirana na naše klijente.
  • 7.– Ono što bi sektor volio da vidi je da entitetski zakonodavci unapri­jede zakonski okvir za poslovanje MKO i usaglase ga na nivou entite­ta, a da zakonodavci na državnom nivou prilikom revidiranja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansi­ranja terorističkih aktivnosti u obzir uzmu i specifičnosti MK industrije te da se napokon  ozbiljno posve­te donošenju  kvalitetnog pravnog okvira za razvoj digitalizacije u BiH. Pravni okvir za rad mikrokredit­nih organizacija u Federacij i BiH i Republici Srpskoj nije harmonizi­ran s obzirom da postoje dva enti­tetska zakona koja na različit način regulišu neka bitna  pitanja,  kao na primjer osnivanje mikrokredit­nog društva ili pravila poslovanja mikrokreditnih organizacija, što dovodi do nejednakih uslova poslo­vanja mikrokreditnih organizacija u Federaciji BiH i Republici Srpskoj i tim u vezi do kontinuirane nesi­gurnosti u poslovanju. Vlada FBiH je prošle godine usvojila Nacrt novog Zakona o mi­krokreditnim organizacijama Fede­racije Bosne i Hercegovine koji je po ovim pitanjima i problemima koji koče dalji razvoj sektora ostao dosta nedorečen i u čiji sadržaj nisu uvršteni neki kvalitetni prijedlozi i komentari samog sektora, odnosno ljudi koji se dugi niz godina bave ovom djelatnošću. Stavljanje preve­likog tereta na mikrokreditne orga­nizacije kroz niz ograničenja koja do sada nisu postojala, ili su postojala u znatno manjoj mjeri, propisivanje drakonskih kazni i davanje Agenciji za bankarstvo praktično upravljač­ke, umjesto nadzorne funkcije, ne samo da ne doprinosi razvoju ovog sektora  nego je  u  suprotnosti sa osnovnim ciljem mikrokreditiranja da se izvrši poboljšanje materijalnog položaja korisnika mikrokredita, ali i njihova finansijska inkluzija , te pružanje podrške razvoju malog i srednjeg  poduzetništva. Sa  druge  strane,   Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansi­ranja  terorističkih aktivnosti, kao i Odlukom o minimalanim stanardi­ma aktivnosti mikrokreditnih organizacija u sprečavanju pranja novca i finansiranja  terorističkih aktivnosti mikrokreditne organizacije se treti­raju kao banke i druge finansijske institucije, i postale su subjekt niza obaveza koje znatno otežavaju nji­hovo djelovanje jer su u direktnom konfliktu sa misijom  mikrokredit­ne industrije ali i sa principima fi­nansijske inkluzije. Prilikom izrade podzakonskog akta, regulator nije uzeo  u  obzir  specifičnosti  mikro­kreditne industrije i razliku između banaka i MKO, misiju  mikrokredi­tiranja, kao ni finansijsku inkluziju iako su dva najvažnija međunarodna tijela za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizm a (Moneyval i FATF) u svojim preporukama jasno naglasili da cilj regulative  u ovom segmentu nikako ne smije biti ograničavanje finansijske inkluzije jer to predstavlja još veći rizik od mogučih  kriminalnih  aktivnosti, te da regulatori  mogu za određene industrije, sektore, institucije, itd. propisati i fleksibilnije standarde u ovom segmentu. Što se tiče digitalizacije, BiH uveliko zaostaje ne samo za EU nego i za skoro svim zemljama u regionu. Ovo je izuzetno važno pitanje ne samo za finansijski sektor koji bi imao ogroman  potencijal da unaprijedi , proširi i pojeftini svoje usluge, ali implementacija digitalnih rješenja bi definitivno donijela unaprjeđenje usluga u mnogim drugim oblastima kao što su farmaceutski i sektor zdravstva, javna uprava i preduzeća, školski sistem, izborni proces, itd.
  • 8.

– Kada pričamo o finansijskoj inkluziji, ona se ne odnosi samo na pristup uslugama kreditiranja, već pristup svim uslugama koje finansij­ski sektor može ponuditi. Međutim, postojeći zakonski okvir je ograničio djelatnost MKO samo na mikrokre­ditiranje te na taj način onemogućio MKO da pružaju i druge usluge koje su potrebne klijentima koji te uslu­ge ne mogu dobiti od strane drugih finansijskih institucija. Prvenstveno mislim na usluge iz domena mje­njačkih poslova, platnog prometa, agentskih poslova iz oblasti osigu­ranja, transfera novca, itd., a koje bi većina MKO bez ikakvih pro­blema mogla obavljati mozda čak i bolje nego neke druge finansijske institucije, jer imaju svo potrebno znanje, resurse, kapacitete i što je najvažnije tržiste u vidu klijenata kojima te usluge nedostaju za dalje širenje svojih poslovnih aktivnosti. Liberalizacija finansijskog tržišta je jedan i od prioriteta EU, što se vidi i kroz implementaciju PSD2 direk­tive koja između ostalog otvara vrata za pružanje usluga platnog prometa mnogim organizacijatna koje nema­ju puno dodira sa finansijskim sek­torom. S obzirom da i naša zemlja potencira da nekad u budućnosti bude dio EU porodice, u skladu sa tim i zakonska rješenja po pitanju omugućavanja proširenje usluga koja MKO nude trebaju pratiti EU principe. Međutim, čak i u slučaju da nekada dođe do toga da se otvori put za MKO da mogu proširiti svoje usluge, da li ići ili ne ići u tom prav­cu će biti velika strateška odluka za svaku MKO obzirom da je BiH ipak mala zemlja u kojoj je finansij­ski sektor u smislu broja bankarskih institucija koje već pružaju sve te us­luge jako razvijen. Što se tiče konkretno  MKF LIDER čak da ta   mogućnost postoji i danas, mi bi u skladu sa našom postojećom strategijom i kapacitetima koje posjedujemo vjerovatno nastavili sa sadašnjim modelom poslovanjaa to je isključivo mikrokreditiranje i pružanje      nefinansijskih usluga klijentima za ono gdje mi vidimo potencijal i za nas je digitalizacija finansijskog sektora, što bi nam omogučilo da pružamo kvalitetnije i jeftinije uslu­ge mikrokreditiranja, ali i strateška partnerstva sa vladinim i nevladinim sektorom u smislu pružanja podrš­ke start-upima obzirom da imamo jako veliko iskustvo u tom polju.

Izvor: http://www.bih.banke-biznis.com

Pročitajte još članaka