Džavid Sejfović direktor MKF LIDER-a: Zašto se koči unaprjeđenje MK regulative"?

Džavid Sejfović direktor MKF LIDER-a: Zašto se koči unaprjeđenje MK regulative”?

Sada je zaista pravo vrijeme da se unaprijedi zakonski okvir za mikrokreditne organizacije u BiH

Džavid Sejfović direktor MKF LIDER-a: Zašto se koči unaprjeđenje MK regulative"?SARAJEVO – Dženana Vračo je lojalan klijent MKF Lider od 2008. godine. Prije nekih petnaest godina, ona je otvorila malu trgovinu u svojoj nedovršenoj kući u predgrađu Visokog. Boreći se da nekako sastavi kraj s krajem za svoju četveročlanu porodicu i suočavajući se sa žestokom konkurencija od strane velikih supermarketa, Dženana je odlučila preuzeti rizik i od svog prvog kredita u MKF Lider je proširila svoj posao na prženje, mljevenje i prodaju vlastitog brenda kafe.

Za veoma kratak period, njena radnja je postala poznata kao najbolje mjesto za kupovinu najkvalitetnije kafe u regiji. Od tog ranog uspjeha, Dženana je učvrstila i nastavila partnerstvo sa MKF Lider i njen posao je brzo narastao od opskrbe oko 30 lokalnih trgovina sa njenim brendom kafe, na oko 300 trgovina u 16 gradova, uključujući i neke veće supermarket i veleprodaje. Iako je njena trgovina počela kao mali porodični biznis, Dženana sada ima tri stalno uposlena radnika, te upošljava i nekoliko sezonskih radnika tokom sezone. Stalnim investiranjem u biznis značajno je poboljšala stalna sredstva, a zamjenom starog mlina novim, modernijim udvostručila je kapacitet mljevenja kafe u proizvodnom procesu. U budućnosti, Dženana planira zamijeniti mašinu za prženje kafe sa novom koja će udvostručiti dnevnu proizvodnju, kupiti novu mašinu za pakovanje koja će značajno poboljšati produktivnost, te uposliti dva nova radnika da pomognu u proizvodnji i prodaji.

Međutim, uslijed krize izazvane pandemijom Covid-19, prometi njenog biznisa su znatno umanjeni a svi planovi o daljem razvoju biznisa su pomjereni za neka bolja vremena. Zanemarujući na momenat na krizu uzrokovanu pandemijom, iako je Dženana već dugi niz godina zaista lojalan i uspješan klijent MKF Lider, mi se polako približavamo tački kada više jednostavno nećemo biti u mogućnosti pružiti joj nove usluge finansiranja za dalji rast njenog biznisa. Razlog nikako nije nedostatak povjerenja ili nedostatak kapaciteta-njena kreditna historija je besprijekorna i njen poslovni plan je zaista odličan irealan – razlog je to što smo kao mikrokreditna fondacija ograničeni zakonom u smislu visine mikrokredita. U skladu sa sadašnjim zakonskim okvirom za MKO, iznosi kredita koje mikrokreditne fondacije mogu plasirati svojim klijentima su ograničeni na samo 10.000 KM, dok svaka od mašina koje su Dženani potrebne da podigne svoj biznis na veći nivo koštaju više od 20.000 KM.

Iako po sadašnjem zakonu mikrokreditna fondacija može osnovati mikrokreditno društvo koje može uz širu paletu kreditnih proizvoda izdavati kredite i do 50.000 KM, izuzetno kompleksni zahtjevi koje zakon predviđa sprečavaju MKF Lider i ostale mikrokreditne fondacije da to učine. Tome u prilog najbolje govori činjenica da do sada niti jedna mikrokreditna fondacija iz FBiH nije osnovala vlastito društvo. Termin „transformacije“, u kontekstu mikrokreditiranja podrazumijeva prelazak iz neprofitne institucije u profitnu kompaniju ili specijaliziranu (mikrokreditnu) banku, i jako je složena i kontraverzna tema u bilo kojoj zemlji. Problem tretiranja „doniranog kapitala“, za institucije koje su započele mikrokreditiranje sredstvima od donatora, otvara mnoga pitanja za regulatore o tome kako osigurati pravilno upravljanje tim sredstvima. To se posebno odnosi na BiH, gdje skoro sve mikrofinansijske institucije koje postoje danas su osnovane i počele sa radom od doniranih sredstava koja su usmjerena u BiH nakon završetka sukoba u ranim 1990-im, a sa ciljem da se ekonomija zemlje vrati na svoje noge. Sa tako velikom količinom doniranog kapitala u sektoru, regulator u FBiH je razumljivo zabrinut za zaštitu tih sredstava, kako bi se osiguralo da se koriste za svoju originalnu namjenu: poboljšanje života građana BiH.

Bh. podneblje je još složenije od ostatka svijeta zbog činjenice da zemlja ima dva seta zakonskih regulativa za mikrokreditni sektor koji funkcioniše na nivou cijele države: jedan za Republiku Srpsku i jedan za Federaciju BiH. Iako zakon u Republici Srpskoj omogućava da se mikrokreditna fondacija „transformiše“ prenošenjem sve imovine i kapitala u mikrokreditno društvo, zakonski okvir u Federaciji BiH je mnogo restriktivniji u tom pogledu.U skladu sa propisima u FBiH, čak ako i fondacija dobije dozvolu za osnivanje vlastitog mikrokreditnog društva, fondacija u njega ne može prenijeti vlastiti kapital i imovinu, tako da novosnovana institucija mora početi od nule. Ovaj zahtjev učinkovito blokira mogućnost transformacije u Federaciji, te također sprječava i konsolidacije u sektoru koju bi regulator (Federalna agencija za bankarstvo) volio vidjeti.

Kao rezultat ove pravne nejednakosti, neke mikrokreditne fondacije u Republici Srpskoj brzo su iskoristile priliku da se transformišu u mikrokreditna društva i počnu plasirati veće kredite, i širi spektar proizvoda i usluga u oba entiteta u BiH te su na taj način stekli veliku konkurentsku prednost u odnosu na MKO iz Federacije BiH. Ono što bi mikrokreditni sektor volio da vidi je da entitetski zakonodavci unaprijede zakonski okvir za poslovanje MKO i usaglase ga na nivou entiteta, a da zakonodavci na državnom nivou prilikom revidiranja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u obzir uzmu i specifičnosti MK industrije te da se napokon ozbiljno posvete donošenju kvalitetnog pravnog okvira za razvoj digitalizacije u BiH.

Iako možda nekome zvuči nelogično da se neprofitna institucija želi transformisati u profitnu kako bi mogla pomoći više ljudi kojima je ta pomoć potrebna, historija i evolucija industrije finansijske inkluzije u svijetu dokazuje slučaj – najveće i najuspješnije mikrokreditne institucije, sa najvećom sposobnosti za privlačenje sredstava, sa najboljim korporativnim upravljanjem i dugoročnom finansijskom održivošću, su profitne mikrokreditne institucije i specijalizirane mikrokreditne banke.

Džavid Sejfović direktor MKF LIDER-a: Zašto se koči unaprjeđenje MK regulative"?Kada pričamo o finansijskoj inkluziji, ona se ne odnosi samo na pristup uslugama kreditiranja, već pristupu svim uslugama koje finansijski sektor može ponuditi. Međutim, postojeći zakonski okvir je ograničio djelatnost MKO samo na mikrokreditiranje te na taj način onemogućio MKO da pružaju i druge usluge koje su potrebne klijentima koji te usluge ne mogu dobiti od strane drugih finansijskih institucija. Prvenstveno mislim na usluge iz domena mjenjačkih poslova, platnog prometa, agentskih poslova iz oblasti osiguranja, transfera novca, i tako dalje, a koje bi većina MKO bez ikakvih problema mogla obavljati možda čak i bolje nego neke druge finansijske institucije, jer imaju svo potrebno znanje, resurse, kapacitete i što je najvažnije tržište u vidu klijenata kojima te usluge nedostaju za dalje širenje svojih poslovnih aktivnosti.

Liberalizacija finansijskog tržišta je jedan i od prioriteta EU što se vidi i kroz implementaciju PSD2 direktive koja između ostalog otvara vrata za pružanje usluga platnog prometa mnogim organizacijama koje nemaju puno dodira sa finansijskim sektorom. S obzirom da i naša zemlja potencira da nekad u budućnosti bude dio EU porodice, u skladu sa tim i zakonska rješenja po pitanju omogućavanja proširenje usluga koja MKO nude trebaju pratiti EU principe. Međutim, čak i u slučaju da nekada dođe do toga da se otvori put za MKO da mogu proširiti svoje usluge, da li ići ili ne ići u tom pravcu će biti velika strateška odluka za svaku MKO s obzirom da je BiH ipak mala zemlja u kojoj je finansijski sektor u smislu broja bankarskih institucija koje već pružaju sve te usluge jako razvijen.

Za istinsko promovisanje inkluzije u finansijskom sektoru, Federacija BiH mora reformirati zakonski okvir za MKO. Da bi se to efikasno sprovelo u djelo, svi učesnici u sektoru trebaju raditi zajedno – mikrokreditne organizacije, regulatori, lokalna ministarstva, i donatori, te pronaći rješenje koje će pomoći unaprjeđenju sektora i institucijakoje već godinama služe klijente koji su u nepovoljnom ekonomskom položaju. MKF Lider, i naše kolege iz mikrokreditnog sektora u BiH okupljeni u Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH (AMFI) , smo uradili nevjerovatan posao u posljednjih 20 i kusur godina na izgradnji organizacija koje osnažuju populaciju koja je u nepovoljnom ekonomskom položaju i koje štite njihova prava kao potrošača i korisnika finansijskih usluga.

Čak i u ovim teškim vremenima uslijed pandemije Covid-19, mikrokreditne organizacije koje su članice AMFI-ja su odradile nevjerovatan posao u smislu podrške svojim klijentima, posebno malim biznisima i poljoprivrednicima koji su najviše pogođeni ovom nedaćom. Zaključno sa mjesecom majom, mikrokreditne organizacije u BiH, članice AMFI-a su ukupno odobrile 25.632 zahtjeva za moratorij što čini 11 posto ukupnog broja mikrokredita, a ukupan iznos kredita za koje su odobrene posebne mjere je 125 miliona KM, što čini 17 posto ukupnog portfolija svih članica Udruženja.

Upravo je ova kriza uzrokovana pandemijom Covid-19 ukazala na veliku ranjivost BiH ekonomije koja u velikoj mjeri počiva na malom poduzetništvu i poljoprivredi, ali ova situacija ujedno otvara i mogućnost da država iskoristi ogroman potencijal mikrokreditnog sektora u oporavku privrede u tim segmentima. Mikrokreditne organizacije u BiH imaju ogromno iskustvo u smislu podrške upravo malim poduzetnicima i poljoprivrednicima, te bi upravo radi toga trebale biti jedan od strateških partnera državi u procesu oporavka ekonomije naše zemlje. Pored direktnog finansiranja malih biznisa i poljoprivrednika, MKO imaju i ogromno iskustvo u pružanju ne-finansijskih usluga svojim klijentima koje su namijenjene daljem jačanju njihovih poduzetničkih vještina, što će pored plasiranja sredstava namijenjenih za oporavak poslovnih aktivnosti biti itekako važan oblik podrške klijentima nakon ove krize koja je bez presedana u modernoj historiji.

Ali da bi mikrokreditne organizacije mogle na pravi način nastaviti pružati podršku svojim klijentima, naročito u ovom periodu, i kako bi zaista mogle iskoristiti sav svoj potencijal da pomognu ekonomski oporavak naše zemlje, sada je zaista pravi momenat za unaprjeđenje zakonskog okvira u FBiH. Vlada FBiH je prije dvije godine usvojila Nacrt novog Zakona o mikrokreditnim organizacijama Federacije BiH koji od tada još uvijek čeka na svoj red u Predstavničkom domu ovog entiteta. Iako je predloženi Nacrt zakona po ovim pitanjima i problemima koji koče dalji razvoj sektora ostao dosta nedorečen i u čiji sadržaj nisu uvršteni neki kvalitetni prijedlozi i komentari samog sektora, odnosno ljudi koji se dugi niz godina bave ovom djelatnošću, on ipak može predstavljati početak otvaranja otvorenog i konstruktivnog dijaloga u smislu rješavanja nagomilanih problema koji ograničavaju dalji razvoj mikrokreditnog sektora u BiH čime bi se u potpunosti otključao puni potencijal mikrokreditnih organizacija u smislu puno veće i kvalitetnije podrške malim poduzetnicima i poljoprivrednicima a samim tim i značajnom doprinosu oporavku privrede u BiH.

Upravo zbog svega ovoga, sada je zaista pravo vrijeme da se unaprijedi zakonski okvir za mikrokreditne organizacije u BiH i stoga nemojmo ograničiti naš utjecaj govoreći „da je komplikovano“ ili odlagati ovaj izuzetno važan korak dalje. Prionimo zajedno da pronađemo način kako bi finansijski sektor bio bolji za sve, uključujući i inspirativne klijente poput Dženane kojima naša podrška nikada nije bila važnija i potrebnija nego sada.

Džavid Sejfović

Džavid Sejfović direktor MKF LIDER-a: Zašto se koči unaprjeđenje MK regulative"?

 

Autor teksta je direktor MKF Lider Džavid Sejfović