Borba s puževima u organskoj proizvodnji povrća

Borba s puževima u organskoj proizvodnji povrća

Puževi mogu nanijeti velike štete u proizvodnji povrća, kada su vremenske prilike pogodne za njihovu najezdu. Najštetniji su puževi golaći. Javljaju se pretežno na skrovitim, mračnim i vlažnim mjestima i tu provode dan. Aktivni su početkom večeri i noću. Njihova pojava se najprije uočava po svijetlom tragu koji ostavljaju iza sebe, kao i po vidnim štetama koje nanose povrtlarskim kulturama (na listovima prave okrugle izgrizline), prije nego li ih fizički uočimo. Njihovo brojno stanje može biti zaprepašćujuće veliko kao i štete koje nanose. Zato borbu protiv njih moramo ozbiljno shvatiti i na vrijeme preduzeti sve raspoložive mjere.

U organskoj proizvodnji načine suzbijanja puževa možemo podijeliti na: preventivne, mehaničke, biološke i hemijske mjere.

 

Preventivne mjere

U staklenicima i plastenicima podrazumjevaju redovnu kontrolu vlage korišćenjem ventilatora i stalnim provjetravanjem (kad god nam uslovi to dozvole), kao i primjenu sistema navodnjavanja kap po kap, čime će se vlaga direktno usmjeravati gajenoj biljci i na taj način spriječiti širenje po cijeloj površini zemljišta kako bi izbjegli stvaranje povoljnih uslova za boravak puževa. Na otvorenom prostoru pravilan izbor parcele (ocjedito mjesto, dobro provjetravanje, izbjegavati zasjenita mjesta na rubovima šuma, parcele pored rijeka i potoka) optimalan broj biljaka/m2, i umjereno i kontrolisano polijevanje.

 

Mehaničke mjere

U mehaničke mjere ubraja se sakupljanje i uništavanje puževa, i u tu svrhu se mogu koristiti: crijepovi, drvene daščice, navlažene tkanine i drugo, kao mjesta gdje se puževi sakupljaju i tamo ih mehanički uništiti. Poznato je da puževe privlači pivo, iscijeđena kora narandže, grejpfruta, proklijala pšenica, krompir, isitnjena jabuka i slično. Posipanje oko leja kreča, pepela, strugotine, pijeska, soli, ljuske od jajeta. Ova mjera je kratkog daha i mora stalno da se obnavlja, a pogotovu poslije jačeg vjetra ili kiše.

Postavljanje tanke žice oko parcele povezane sa slabom strujom, sprečava pojavu puževa u usjevu povrća.

Isto tako, postavljanje raznih mehaničkih barijera bakarnih ili limenih ploča oko povrtnjaka visine 15-20 cm iznad zemlje, u ovom slučaju rezultata ima ako su svi puževi unutar leja pokupljeni neposredno poslije postavljanja barijera.

Sađenjem pojedinih biljaka (pelin, komorač, anis, ruzmarin, bijeli luk, ren, timijan, mak, itd…) oko leja sa povrćem koje odbijaju puževe sprečavamo da načine štetu u našoj bašti.

 

Biološke mjere

Zemlje u okruženju za suzbijanje puževa koriste predatorske nematode Phasmarhabditis hermaphrodita, tako što se prvo razmute u vodi, a potom ostave 3-5 sati da bi se aktivirale. Rastvor se koristi u večernjim satima tretiranjem biljaka i zalijevanjem zemljišta. Poslije njihove primjene biljke treba dobro zaliti kako bi nematode dospjele dublje u zemljište.

 

Hemijske mjere

U organskoj poljoprivrednoj proizvodnji za suzbijanje puževa koriste se pelete gvožđe (III) fosfat. Proizvod je neotrovan. Nakon ishrane sa peletama gvožđa puževi prestaju sa ishranom i postepeno dehidriraju. Postavljaju se u posude kao mamci tako da nisu u direktnom kontaktu ni sa biljkom ni sa zemljištem, i ne predstavljaju direktnu opasnost za ptice i kućne ljubimce.

Izvor:http://agroplaneta.info

Autor: Lidija Vulović, dip. inž. za zaštitu bilja