{"id":3587,"date":"2017-11-14T13:31:00","date_gmt":"2017-11-14T12:31:00","guid":{"rendered":"https:\/\/lider.ba\/?p=3587"},"modified":"2023-12-30T13:35:49","modified_gmt":"2023-12-30T12:35:49","slug":"savjeti-o-organskoj-proizvodnji-voca-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/lider.ba\/en\/savjeti-o-organskoj-proizvodnji-voca-2\/","title":{"rendered":"Organsko Vo\u0107arstvo"},"content":{"rendered":"\n

USPOSTAVITI EKOLO\u0160KU RAVNOTE\u017dU<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Autori: Prof.dr.sc. Zlatko \u010cmelik (Agronomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu), i mr. sc. Paulina \u0160aravanja (zavod za vo\u0107arstvo, Agronomski i prehrambeno-tehnolo\u0161ki fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru)<\/p>\n\n\n\n

Suvremeni razvoj vo\u0107arstva, koji je imao za cilj postizanje sve ve\u0107ih prinosa, donio je zna\u010dajne promjene u kvaliteti \u017eivotne sredine, tla, vode, zraka i dobivenih plodova. Kao posljedica toga pojavili su se trendovi u svezi za\u0161tite \u017eivotne sredine i zahtjeva za dobivanjem hrane s \u0161to manjom upotrebom kemijskih preparata.<\/p>\n\n\n\n

Principi organskog vo\u0107arstva<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sve vi\u0161e se govori o organskoj poljoprivredi, pa tako i o organskoj proizvodnji vo\u0107a. Organska proizvodnja vo\u0107a predstavlja sve proizvodne sustave koji unaprje\u0111uju \u017eivotnu sredinu, te socijalne i ekonomske aspekte proizvodnje hrane. Program organske proizvodnje je veoma sli\u010dan tradicionalnom na\u010dinu proizvodnje po inputima, ali postoje i zna\u010dajne razlike prije svega u sustavu kontrole procesa. Kako bi jedan proizvod bio stavljen u promet (prodaju) s oznakom organski proizvod, sam proces uzgoja treba biti kontroliran i certificiran od strane ovla\u0161tene kontrolne organizacije \/agencije.<\/p>\n\n\n\n

\"Agroplaneta2\"<\/figure>\n\n\n\n

Principi organskog vo\u0107arstva su: proizvodnja zdravog i kvalitetnog vo\u0107a uz<\/strong> o\u010duvanje \u017eivotne sredine,odr\u017eavanje plodnosti tla,<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \n
  • za\u0161tita vo\u0107aka i suzbijanje korova fizi\u010dkim i biolo\u0161kim metodama,<\/strong><\/li>\n\n\n\n
  • o\u010duvanje bioraznolikosti,<\/strong><\/li>\n\n\n\n
  • o\u010duvanje autohtonih sorti vo\u0107a.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    Za uspje\u0161nu organsku proizvodnju vo\u0107a<\/em><\/strong> potrebno je ispuniti odre\u0111ene preduvjete<\/em><\/strong>:<\/em><\/p>\n\n\n\n

    Od samog po\u010detka obratiti pa\u017enju na izbor mjesta (lokacije) za budu\u0107i vo\u0107njak, izbor sorte i<\/p>\n\n\n\n

    podloge, odr\u017eavanje tla u vo\u0107njaku, sustav uzgoja, gnojidbu, za\u0161titu od bolesti i \u0161tetnika.<\/p>\n\n\n\n

    Izbor sorte<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

     <\/strong>Izbor vo\u0107ne vrste i sorte uvjetovan je prije svega zahtjevima sorte prema agroekolo\u0161kim uvjetima uzgoja. Samo pravilno odabrane sorte za odgovaraju\u0107i lokalitet uzgoja daju siguran i kvalitetan urod. Zbog posebnosti organske proizvodnje, (upotreba samo onih preparata zakonom odobrenih u ovoj proizvodnji), osnovno pri izboru sorti jeste odabrati sorte otporne,odnosno tolerantne prema bolestima, \u0161tetnicima i nepovoljnim abioti\u010dkim \u010dimbenicima. Na primjer kod jabuka prema uzro\u010dniku bolesti \u010da\u0111ava krastavost (Venturia inaequalis) su otporne sorte: Gold Rush, Enterprise, Renora,Topas, Delorina, Baujade, kao i neke autohtone sorte. Tako\u0111er, prilikom odabira podloga i sorti, treba posebnu pozornost obratiti na svojstva tla, duljinu \u017eivotnog vijeka i bujnost vo\u0107ke, brzinu ula\u017eenja u rodnost, na\u010din odr\u017eavanja vo\u0107njaka, rezidbe i berbe. Bujnije podloge, koje daju visoko stablo, u na\u010delu su prikladnije za organsku proizvodnju. Pri odabiru lokacije treba obratiti pozornost na to jesu li i koje su prethodno uzgajane vrste na odabranoj lokaciji. Ako su na toj lokaciji bile druge vo\u0107ne vrste (breskve, jabuke, vinova loza), onda je to lo\u0161 izbor za podizanje novog vo\u0107njaka, zbog potencijalnih problema s uzro\u010dnicima bolesti raka korijena (Agrobacterium tumefaciens).Tako\u0111er su nepovoljne lokacije na kojima su prethodno uzgajane: paprika, raj\u010dica, krumpir, duhan, lucerka.<\/p>\n\n\n\n

    Priprema tla<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \"Agroplaneta1\"<\/figure>\n\n\n\n

    Prije podizanja nasada neophodno je uraditi fizikalno-kemijsku i biolo\u0161ku analizu tla, te na osnovu dobivenih rezultata analize uraditi eventalne agromeliracijske mjere poravke. Posebnu pozornost treba obratiti na dubinu tla, na rekciju tla (pH), kao i na zahtjeve pojedinih vo\u0107nih vrsta. Na parcelama gdje je planirano podizanje organskog vo\u0107njaka preporu\u010dljivo je 2-3 godine uzgajati leguminoze. Rigolanje je zabranjeno u organskoj proizvodnji, ali je potrebno kvalitetno pripremiti tlo za sadnju, uraditi duboko oranje. Oko cijelog vo\u0107njaka treba biti izolacija od mogu\u0107ih izvora one\u010di\u0161\u0107enja. Udaljenost vo\u0107njaka za organski uzgoj vo\u0107a od izvora one\u010di\u0161\u0107enja iz konvencionalne proizvodnje i od prometnica mora biti najmanje 20 metara uz podizanje zelene barijere visine 1,5 metar. U vo\u0107njacima za organski uzgoj vo\u0107a preporu\u010duju se prostorni uzgojni oblici. Sadnja nisko-stabla\u0161ica se ne preporu\u010duje zbog gustog sklopa, ali ako se ipak sadi u gustom sklopu, razmaci sadnje trebaju biti ve\u0107i nego u konvencionalnom uzgoju.<\/p>\n\n\n\n

    Pri podizanju vo\u0107njaka bitno je voditi ra\u010duna o pravilnom rasporedu sorti kako bi se omogu\u0107ilo \u0161to bolje me\u0111usobno opra\u0161ivanje, a time i bolji urod. Uputno je koristiti certificirani i zdravstveno ispravan sadni materijal. Tijekom prve tri godine uzgoja, obavlja se rez za oblikovanje uzgojnog oblika, te uklanjanje bolesnih i suvi\u0161nih grana. U narednim godinama provodi se redovita zimska i zelena rezidba s ciljem odr\u017eavanja ravnote\u017ee izme\u0111u generativnog i vegetativnog rasta. Bitno je u jesen pokupiti i uni\u0161titi sve natrule i sme\u017eurane plodove na granama i na tlu, jer predstavljaju izvor zaraze.<\/p>\n\n\n\n

    Odr\u017eavanje zemlji\u0161ta<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

     <\/strong>Cilj odr\u017eavanja tla u vo\u0107njaku je uspostavljanje ekolo\u0161ke ravnote\u017ee, spre\u010davanje erozije, optimalna upotreba hraniva i \u010duvanje vla\u017enosti tla. Tlo u vo\u0107njaku se mo\u017ee odr\u017eavati zelenom gnojidbom, mal\u010diranjem ili kombinacijom zatravljivanja me\u0111urednog prostora s obradom tla unutar reda. Mo\u017ee se koristiti kompost, organski otpaci (ko\u0161tano bra\u0161no), zaoravati biljne ostatke, primjenjivati kre\u010d ili sumpor. Upotreba herbicida u organskom uzgoju je zabranjena.<\/p>\n\n\n\n

    Ve\u0107ina vo\u0107ara u ovoj proizvodnji primjenjuje sustav stalnog zatravljivanja vo\u0107njaka, te ne obavljaju jesensko oranje i kasniju proljetnu obradu. Zeleni pokriva\u010d koji je obi\u010dno sastavljen od smjesa trava i leguminoza treba odr\u017eavati redovnom ko\u0161njom. Poko\u0161ena masa ostaje na povr\u0161ini, tvore\u0107i tako vrlo dobar organski pokrov. Prostor izme\u0111u vo\u0107aka unutar reda, tako\u0111er treba kositi ili dr\u017eati \u201egolim\u201c. Tako\u0111er je prostor oko stabala mogu\u0107e i zastirati slamom i tako umanjiti rast korova i sprije\u010diti naglo isu\u0161ivanje tla. Zatravljivanje vo\u0107njaka nije pogodno za mlade nasade, po\u0161to mlade vo\u0107ke u borbi za hranjivima i vodom ne mogu uvijek biti dovoljno sna\u017ene kao travno-djetelinske smjese. Stoga je tlo u vo\u0107njaku prve dvije do tri godine najbolje dr\u017eati \u201egolim\u201c. Neki vo\u0107ari izme\u0111u redova vo\u0107aka uzgaju povr\u0107e (leguminoze) ili neko bobi\u010dasto vo\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

    Gnojidba vo\u0107njaka<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

     <\/strong>Za gnojidbu vo\u0107njaka u organskom uzgoju mogu se koristiti: gnojnice i gnojovke, pripravci na biljnoj bazi nusproizvodi prerade (krvno bra\u0161no, ko\u0161tano bra\u0161no), proizvodi od riba i morskih algi, piljevina i drvni otpadci, te drveni pepeo koji oboga\u0107uje tlo kalijem. Nije dopu\u0161teno kori\u0161tenje industrijskih mineralnih gnojiva. Danas uz zahtjeve za besprijekorno lijepim izgledom plodova, koji ne smiju imati niti najmanju mrlju, organsko vo\u0107arstvo, ali i uop\u0107e vo\u0107arstvo, stavljeno je u vrlo te\u017eak polo\u017eaj. I u organskom vo\u0107arstvu potrebno je obaviti tretiranja. Dakako, ovo se ne izvodi uobi\u010dajenim pesticidima, ve\u0107 drugim, prirodnim i po okoli\u0161 manje \u0161tetnim sredstvima. Za\u0161tita koja se mo\u017ee koristi u organskoj proizvodnji je strogo odre\u0111ena i propisana relevantnim zakonskim propisima. Biolo\u0161ke mjere za\u0161tite podrazumijevaju poznavanje i kori\u0161tenje prirodnih odnosa me\u0111u vrstama. Jedan od korisnih kukaca je i divlja p\u010dela. Budu\u0107i da divlje p\u010dele \u017eive u \u0161upljinama barske trske, treba takve trske sa\u010duvati od uni\u0161tavanja, a mo\u017ee se i snop trske s p\u010delama staviti u cijev i staviti u krunu vo\u0107ke ili na\u010diniti im nastambe i staviti ih u vo\u0107njak. Na kraju ne zaboravimo spomenuti zna\u010denje i ulogu i pitomih p\u010dela u svakom, pa tako i u organskom vo\u0107njaku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    USPOSTAVITI EKOLO\u0160KU RAVNOTE\u017dU Autori: Prof.dr.sc. Zlatko \u010cmelik (Agronomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu), i mr. sc. Paulina \u0160aravanja (zavod za vo\u0107arstvo, Agronomski i prehrambeno-tehnolo\u0161ki fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru) Suvremeni razvoj vo\u0107arstva, koji je imao za cilj postizanje sve ve\u0107ih prinosa, donio je zna\u010dajne promjene u kvaliteti \u017eivotne sredine, tla, vode, zraka i dobivenih plodova. Kao posljedica […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3588,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"slim_seo":{"title":"Organsko Vo\u0107arstvo - Lider - Mikrokreditna fondacija","description":"USPOSTAVITI EKOLO\u0160KU RAVNOTE\u017dU Autori: Prof.dr.sc. Zlatko \u010cmelik (Agronomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu), i mr. sc. Paulina \u0160aravanja (zavod za vo\u0107arstvo, A"},"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-3587","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-edukacija"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3587","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3587"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3587\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3588"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3587"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3587"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3587"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}