Patke se gaje radi proizvodnje mesa, jaja, masti i perja, ali su im jaja na tr\u017ei\u0161tu manje cijenjena nego koko\u0161ija. Od njih se koristi i perje, ali ta proizvodnja kod nas nije toliko zastupljena.<\/p>\n\n\n\n
Danas postoje rase i hibridi pataka selekcionisane za visoku proizvodnju jaja i visoki prinos kvalitetnog mesa. Meso mladih tovljenih pa\u010di\u0107a je visokog kvaliteta, a posebno se isti\u010de jetra.<\/p>\n\n\n\n
Tradicionalni uzgoj pataka u ve\u0107im jatima zastupljen je u podru\u010djima gdje se nalaze ve\u0107e vodene povr\u0161ine, kao \u0161to su podru\u010dja pokraj Save, Vrbasa i druga mo\u010dvarna podru\u010dja. Manja jata uzgajaju se na doma\u0107instvima koja se bave nekom drugom granom poljoprivredne<\/a><\/strong> proizvodnje.<\/p>\n\n\n\n Kako \u0107emo hraniti patke zavisi od na\u010dina dr\u017eanja, a to je ekstenzivan, poluintenzivan i intezivan sistem.<\/em><\/p>\n\n\n\n U ekstenzivnom uzgoju patke se dr\u017ee slobodno na otvorenom prostoru u manjim grupama. Izvor hrane su zelene biljke, insekti, pu\u017eevi, \u017eabe i otpatci iz kuhinje. Zahvaljuju\u0107i pljosnatom kljunu dio hrane mogu obezbijediti iz vode i mulja. U ovom sistemu dr\u017eanja, patke ne mogu ispoljiti svoj maksimalni genetski potencijal, \u0161to zna\u010di da im je godi\u0161nja proizvodnja jaja niska, kao i mali prirast.<\/p>\n\n\n\n Poluintenzivan na\u010din dr\u017eanja je na prelazu izme\u0111u ekstenzivnog ka intenzivnom, i tu su na\u010din ishrane i smje\u0161taja pobolj\u0161ani.<\/p>\n\n\n\n Intenzivan na\u010din uzgoja podrazumijeva adekvatnu ishranu i smje\u0161taj. Ishrana mora biti izbalansirana i prilago\u0111ena kategoriji (da li su pa\u010di\u0107i tovni, za podmladak, nosilje i drugo). Ako se ekonomski proizvodnja opravda, najbolje je koristiti u ishrani potpune koncentrovane smje\u0161e, koje se koriste u ishrani pili\u0107a. Mogu\u0107e je koristiti dopunske smje\u0161e za koko\u0161i, jer se kombinacijom ovih smje\u0161a i zrnevlja \u017eitarica mo\u017ee napraviti kompletan obrok za patke.<\/p>\n\n\n\n Farmeri<\/a> koji imaju dugogodi\u0161nje iskustvo mogu sami da naprave potpunu smje\u0161u na farmi uz dodatak odgovaraju\u0107ih hraniva i vitaminsko-mineralnih premiksa.<\/p>\n\n\n\n Bez obzira na to na koji na\u010din patke obezbje\u0111uju hranu, ona mora sadr\u017eavati sve potrebne hranljive materije u iskoristivoj formi, kako bi podmirile potrebe za odr\u017eavanje osnovnih \u017eivotnih funkcija, porast i reprodukciju.<\/p>\n\n\n\n Program ishrane pataka namijenjenih za reprodukciju, u po\u010detnoj fazi, od prve do \u0161este sedmice, isti je kao kod tovnih. Hrane se intenzivno, bez obzira na to da li je dr\u017eanje u otvorenom ili zatvorenom prostoru. Razlikuje se odgoj priplodnog podmlatka, lakog i te\u0161kog tipa. Posebnu pa\u017enju treba posvetiti odgoju podmlatka<\/strong>, odnosno roditelja, te\u0161kog tipa (pekin\u0161ka patka). Oni imaju veliki apetit i ukoliko se hrane po volji pretjerano \u0107e se utoviti, \u0161to se kasnije manifestuje zdravstvenim problemima i poreme\u0107ajem u reprodukciji. Zbog toga se u periodu od 7-20<\/strong> sedmice obavlja restrikcija hrane. Ona se sprovodi na dva na\u010dina: smanjenjem dnevne konzumacije hrane na koli\u010dinu koja je dovoljna da podmiri potrebe u hranljivim materijama za njihov pravilan rast i razvoj, a da se pritom izbjegne uno\u0161enje velike koli\u010dine energije. Druga opcija je da se smanji sadr\u017eaj hranljivih materija u koncentrovanoj smje\u0161i. U praksi se efikasnije pokazalo da je bolje obavljati restriktivnu ishranu<\/strong> sa hranom koja sadr\u017ei 15% sirovih proteina, dok je ishrana po volji smje\u0161om sa ni\u017eim nivoom proteina (13%) i istom energetskom vrijedno\u0161\u0107u imala lo\u0161iji efekat.<\/p>\n\n\n\n Ipak, proizvo\u0111a\u010di praktikuju iz drugih razloga da ta restrikcija po\u010dne sa uzrastom od oko 7 sedmica. Od po\u010detka restrikcije do postizanja polne zrelosti (u 28. sedmici), dnevna konzumacija treba da iznosi 60-70%<\/strong> od ishrane po volji.<\/p>\n\n\n\n Ovim se posti\u017ee:<\/p>\n\n\n\n Koli\u010dina hrane u ovom periodu ne bi trebalo da bude ve\u0107a od 220 grama dnevno<\/strong>, \u0161to je ipak uslovljeno tjelesnom masom, raspolo\u017eivom zelenom hranom i kvalitetom obroka. Restrikcija hrane zahtijeva svakodnevno mjerenje hrane i ru\u010dno hranjenje. Kod ishrane priplodnog podmlatka ne preporu\u010duje<\/strong> se uklju\u010divanje animalne ili biljne masti u smje\u0161e. Ukupna potro\u0161nja hrane u periodu odgoja priplodnog podmlatka zavisi od sastava i hranljive vrijednosti potpunih smje\u0161a, rase i hibrida pataka. Pri kori\u0161tenju smjesa uobi\u010dajenog sastava, jedno grlo u prosjeku konzumira oko 32 kg. Ova koli\u010dina je razli\u010dito distribuirana u toku perioda odgoja:1.45 kg (u prve tri sedmice), 3.5 kg (od 4-6 sedmice) i oko 20 kg (od 7. sedmice do postizanja pole zrelosti, za 6 mjeseci uzrasta).<\/p>\n\n\n\n Ishrana nosilja se uglavnom odnosi na mati\u010dno jato za proizvodnju jaja za priplod, mada su u nekim zemljama sa intenzivnom proizvodnjom formirane rase i hibridi za proizvodnju jaja za konzumaciju. U prosjeku patke snesu od 180 do 220 jaja godi\u0161nje<\/strong>, ali to sve zavisi od na\u010dina ishrane i gajenja. Pri ekstenzivnom na\u010dinu gajenja postoje dva perioda kada patke nose jaja, proljetni i jesenji. U ljetnjem periodu patke prestaju da nose<\/strong> (naj\u010de\u0161\u0107e period augusta) zbog mitarenja, a u zimskom periodu prestaju da nose zbog lo\u0161ije ishrane, niske temperature i kra\u0107eg trajanja svjetlosnog dana. Kod intenzivnog<\/strong> na\u010dina gajenja patke nose tokom cijele godine<\/strong>, pri \u010demu je dovoljna koli\u010dina svjetlosti uslov za dobru nosivost.<\/p>\n\n\n\n Svjetlosni re\u017eim treba prilagoditi rasi i hibridu, i po\u0161tovati ga u toku cijelog proizvodnog ciklusa. Za dobru nosivost i inkubacionu vrijednost jaja neophodno je uspostaviti odgovaraju\u0107e odnose izme\u0111u energije, proteina (aminokiselina), mineralnih materija i vitamina. Ishrana pataka za intenzivnu proizvodnju jaja za priplod (ili konzumaciju), podrazumijeva kori\u0161tenje potpune smje\u0161e koja se daje od 4-te sedmice prije prono\u0161enja do kraja proizvodnog ciklusa. Smje\u0161a treba da sadr\u017ei 15% sirovih proteina i 12 MJ\/kg ME.<\/p>\n\n\n\n Smje\u0161a za ishranu pataka nosilja treba da sadr\u017ei i adekvatne nivoe esencijalnih aminokiselina, posebno metionina (sumpornih aminokiselina) i lizina. U ishrani pataka nosilja jaja za priplod potrebno je prisustvo dovoljne koli\u010dine vitamina<\/strong>, posebno onih koji su zna\u010dajni za inkubacionu vrijednost jaja, ve\u0107i procenat izle\u017eenih pa\u010di\u0107a i njihovu vitalnost (A,D3 i B2 niacina i folne kiseline). Dnevna konzumacija hrane pataka nosilja zavisi od energetske vrijednosti obroka, kao i od sadr\u017eaja drugih hranjivih sastojaka. Ukoliko je ona manja, patke \u0107e konzumirati ve\u0107u koli\u010dinu hrane i obratno. U prosjeku, nosilje dnevno pojedu 200 grama potpune smje\u0161e, tako da ukupna potro\u0161nja hrane u periodu proizvodnog ciklusa iznosi oko 72 kg po jednom grlu. Primjenom restrikcije hrane u manjem obimu mogu se posti\u0107i pozitivni efekti u pogledu nosivosti i kondicije jata.<\/p>\n\n\n\n Patke se danas tove intenzivno, bez obzira na to da li je on organizovan u otvorenom ili zatvorenom sistemu. Pored nekih rasa (pekin\u0161ka patka), za tov se koriste i odre\u0111eni linijski hibridi (cherry valley). Osnovna karakteristika tova pa\u010di\u0107a je njihov intenzivan porast, posebno u prve \u010detiri sedmice. Po zavr\u0161etku tova od sedam sedmica, bijela pekin\u0161ka patka ostvari tjelesnu masu od 3.2 kg (prosjek za oba pola), i potro\u0161i oko 2.5 kg hrane za kilogram prirasta.<\/p>\n\n\n\n Tov mo\u017ee biti organizovan u tri faze: 1-14, 15-21 i 22-49 dana, \u0161to zahtijeva kori\u0161tenje tri smje\u0161e (po\u010detna, smje\u0161a za porast i zavr\u0161na). Bez obzira na to da li tov traje dvije ili tri faze, hrana mora da sadr\u017ei sve potrebne hranljive sastojke. Sadr\u017eaj sirovih proteina u po\u010detnoj smje\u0161i treba da iznosi 16.5-19%, a u zavr\u0161noj 13-19% sirovih proteina u zavisnosti od njihove energetske vrijednosti. Neki proizvo\u0111a\u010di<\/a> preporu\u010duju ve\u0107e vrijednosti proteina u prvom periodu tova i do 22% proteina. Zadovoljavaju\u0107i rezultati u tovu se posti\u017eu ukoliko se u prve dvije sedmice koristi smje\u0161a sa 20-22% sirovih proteina, a od tre\u0107e sedmice do kraja tova smje\u0161a sa 16% proteina. Ako je tov organizovan u tri faze, najbolje je prve sedmice davati smje\u0161u sa 22%, u drugoj fazi sa 18%, a u zavr\u0161noj do kraja tova sa 16% sirovih proteina. Mogu\u0107 je tov i sa smjesom od 18% proteina od po\u010detka do kraja. Smanjenje sadr\u017eaja proteina u obroku tovnih pataka dovodi do pove\u0107anja sadr\u017eaja masti u njihovom trupu.<\/p>\n\n\n\n Patke imaju znatno ve\u0107u zapremninu digestivnog trakta<\/strong> nego tovni pili\u0107i, zbog toga mogu da pojedu i ve\u0107u koli\u010dinu hrane na dan, \u0161to im omogu\u0107ava da odr\u017eavaju isti nivo energije od po\u010detka do kraja tova i u slu\u010daju kada njena koncentracija u obroku varira. Pored energije i proteina smje\u0161e za tov pataka treba da sadr\u017ee i zadovoljavaju\u0107u koli\u010dinu esencijalnih aminokiselina, pri \u010demu je potrebno voditi ra\u010duna o limitiraju\u0107im aminokiselinama. Kao i kod druge vrste \u017eivine, aminokiseline sa sumporom, posebno metioninom, su limitiraju\u0107e u obrocima za patke. Mora se obezbijediti dovoljna koli\u010dina kalcijuma, fosfora i natrijuma, ali ne treba zapostaviti ni druge mineralne materije kao \u0161to su magnezijum, mangan, cink i hlor. U ishrani pataka<\/strong> najbolje je koristiti peletiranu hranu. Starter smje\u0161e moraju se peletirati na manje dimenzije zbog mogu\u0107nosti konzumiranja dok su pa\u010di\u0107i jo\u0161 mali. Za ovaj period maksimalna du\u017eina peleta je 7.9mm, a pre\u010dnik 4 mm. Kada porastu, du\u017eina peleta se pove\u0107ava i do 12.7mm i pre\u010dnika 4.8 mm. Bra\u0161nasta forma hrane mo\u017ee dovesti do odre\u0111enih problema pri ishrani pataka. Kada se pomije\u0161a sa pljuva\u010dkom, formira ljepljivu masu koja se nakuplja na spolja\u0161njim stranama kljuna. Poku\u0161avaju\u0107i da oslobode kljun od ove naslage, patke \u010desto odlaze da operu kljun te prave veliki rastur hrane. Kori\u0161tenje ovakve hrane smanjuje dnevnu konzumaciju, a samim tim smanjuje i prirast.<\/p>\n\n\n\n U nekim sistemima odgoja se praktikuje uskra\u0107ivanje vode i hrane preko no\u0107i da bi smanjilo vla\u017eenje prostirke. Ova mjera se odnosi na patke starije od 3 sedmice i nema \u0161tetne uticaje na proizvodne rezultate pri ni\u017eim temperaturama. Me\u0111utim, pri vi\u0161im temperaturama voda mora biti dotupna i no\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Jednim klikom aplicirajte za kredit u LIDER-u https:\/\/lider.ba\/aplikacija-za-finansijske-usluge\/<\/a><\/p>\n\n\n\n Autor: Kosta Li\u010dinar, dipl.ing. (Resor za pru\u017eanje stru\u010dnih usluga u poljoprivredi RS)<\/p>\n\n\n\nSistemi uzgoja<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Da bi pobolj\u0161alji proizvodnost, uzgajiva\u010di su dodavali i zrna \u017eitarica (od jedne ili vi\u0161e vrsta \u2013 kukuruz, je\u010dam, p\u0161enica).<\/em><\/h3>\n\n\n\n
Ishrana priplodnih pataka<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"Pekin](\"https:\/\/lider.ba\/wp-content\/uploads\/Pekin-Duck.webp\")
<\/figure>\n\n\n\nNajbolji rezultati se posti\u017eu ukoliko restrikcija hrane po\u010dne ve\u0107 od druge nedjelje uzrasta.<\/em><\/h3>\n\n\n\n
\n
Ishrana pataka nosilja<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Obezbijedite im kvalitetnu vodu za pi\u0107e<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Ishrana pataka u tovu<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"Tov](\"https:\/\/lider.ba\/wp-content\/uploads\/tov-pataka.webp\")
<\/figure>\n\n\n\nTov pataka se obi\u010dno odvija u dvije faze, pri \u010demu se koristi po\u010detna i zavr\u0161na smje\u0161a.<\/h4>\n\n\n\n
\n
Za dobar prirast i kvalitetan odgoj patkama mora biti obezbije\u0111ena kvalitetna voda za pi\u0107e, najmanje 12h dnevno.<\/h4>\n\n\n\n