{"id":3460,"date":"2018-06-01T20:39:00","date_gmt":"2018-06-01T19:39:00","guid":{"rendered":"https:\/\/lider.ba\/?p=3460"},"modified":"2023-12-29T20:42:32","modified_gmt":"2023-12-29T19:42:32","slug":"bezbjedno-gajenje-krompira-u-organskoj-proizvodnji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/lider.ba\/en\/bezbjedno-gajenje-krompira-u-organskoj-proizvodnji\/","title":{"rendered":"Bezbjedno gajenje krompira u organskoj proizvodnji"},"content":{"rendered":"\n
\"Zicnjak2<\/figure>\n\n\n\n

\u0160tetnost \u017ei\u010dara je naro\u010dito izra\u017eena u godinama sa suhim i produ\u017eenim ljetima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017di\u010dari (larve sko\u010dibuba ili \u017ei\u010dnjaci) su polifagne \u0161teto\u010dine u zemlji\u0161tu, koje o\u0161te\u0107uju podzemne organe mnogih biljaka, pa i krtole krompira. Kod krompira su naro\u010dito izra\u017eene \u0161tete kvalitativne prirode, jer o\u0161te\u0107ene (izbu\u0161ene) krtole se slabije oskori\u0161tavaju u ishrani, a osim toga, podlo\u017ene su truljenju i br\u017eem propadanju. Pri visokoj brojnosti \u017ei\u010dara (preko 20\/m2) o\u0161te\u0107enost krtola dosti\u017ee 85-90 odsto, a nisu rijetki slu\u010dajevi nastanka i totalnih \u0161teta. U potrazi za hranom, \u017ei\u010dari se ubu\u0161uju u krtole i tada se na poko\u017eici uo\u010davaju pravilni, mali okruglasti otvori, sa jasnim ivicama pre\u010dnika oko 2 mm, koji se nastavljaju cjevasto izdubljenim hodnicima, ka sredini krtola. Nastala o\u0161te\u0107enja \u010desto slu\u017ee kao ulazna mjesta za patogene mikroorganizme (bakterije, gljive i sli\u010dno), koji ubrzavaju propadanje tako o\u0161te\u0107enih krtola.\u0160tetnost \u017ei\u010dara je naro\u010dito izra\u017eena u godinama sa suhim i produ\u017eenim ljetima. O\u0161te\u0107enost krtola naro\u010dito raste od sredine augusta, upravo kada su uglavnom obrazovane krtole i kada se formira poko\u017eica. \u0160tete od \u017ei\u010dara odra\u017eavaju se, prije svega, na kvalitet, a znatno manje na prinos krtola (te\u017ee se prodaju, lo\u0161e \u010duvaju, podlo\u017ene su truljenju). U organskoj proizvodnji krompira nije dozvoljena primjena konvencionalnih insekticida. Zato su od zna\u010da razne agrotehni\u010dke mjere, ali i drugi biotehni\u010dki postupci, koji mogu doprinijeti smanjenju brojnosti \u017ei\u010dara i dugoro\u010dno omogu\u0107iti, bez ekonomski zna\u010dajnih \u0161teta, bezbjedno gajenje krompira u organskoj proizvodnji.<\/p>\n\n\n\n

Plodoredom protiv \u0161teto\u010dina<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na brojnost \u017ei\u010dara (ili \u017ei\u010dnjaka, kako se jo\u0161 zove) i \u0161tetnost na krompiru, naro\u010dito se mo\u017ee uticati plodoredom, vremenom i na\u010dinom obrade zemlje, te \u0111ubrenjem organskim \u0111ubrivima, navodnjavanjem.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"Zs<\/figure>\n\n\n\n

Prema istra\u017eivanjima i dosada\u0161njim iskustvima iz prakse, na brojnost \u017ei\u010dara ( ili \u017ei\u010dnjaka, kako se jo\u0161 zove) i \u0161tetnost na krompiru, naro\u010dito se mo\u017ee uticati plodoredom, vremenom i na\u010dinom obrade zemlje, te \u0111ubrenjem organskim \u0111ubrivima, navodnjavanjem. Plodored i plodosmjena predstavlja osnovnu mjeru u smanjenju brojnosti \u017ei\u010dara, odnosno u spre\u010davanju masovnog razmno\u017eavanja ove \u0161teto\u010dine. Poslije razoravanja lucerke, djeteline i drugih vi\u0161egodi\u0161njih neobra\u0111enih povr\u0161ina, brojnost \u017ei\u010dara je uvijek visoka i ne preporu\u010duje se na takvim parcelama gajenje krompira. Bezbjedno gajenje je mogu\u0107e tek nakon  4-5 godina poslije razoravanja. Sli\u010dno je i sa gajenjem krompira poslije drugih usijeva sa gustim sklopom, npr. strnim \u017eitima. U plodoredu za gajenje krompira treba da su \u0161to vi\u0161e zastupljene okopavine, tj. usjevi sa rijetkim biljnim sklopom, jer oni pru\u017eaju nepovoljne uslove za razmo\u017eavanje i razvi\u0107e sko\u010dibuba. Njihovim uvo\u0111enjem, poslije strnih \u017eita nastaje velika redukcija larvi, \u0161to kasnije omogu\u0107ava bezbjednije gajenje krompira.<\/p>\n\n\n\n

Va\u0161i u strnim \u017eitima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"Stenice<\/figure>\n\n\n\n

Ukoliko va\u0161a strna \u017eita budu meta napada va\u0161i, veoma je va\u017eno suzbijanje, jer one postepeno slabe samu biljku i \u010desto su prenosnici mnogih virusa. Strna \u017eita napadaju vi\u0161e vrsta lisnih va\u0161i, od kojih su najzastupljenije i najbrojnije velika \u017eitna va\u0161 (Macrosiphum Sitobion avenae) i sremzina lisna va\u0161 (Rhophalosiphum padi), koja je i najzna\u010dajniji vektor virusa. Lisne va\u0161i pri visokoj brojnosti u klasanju i mlije\u010dnoj vo\u0161tanoj zrelosti mogu da prouzrokuju zna\u010dajnija smanjenja prinosa. \u0160tete koje prouzrokuju lisne va\u0161i mogu da budu direktne i indirektne. Direktne \u0161tete nanose isisavaju\u0107i sokove iz lista, stabljike i klasa, dok indirektne \u0161tete nanose kao prenosioci virusa. Prilikom prenamno\u017eenja lisnih va\u0161i u njihove kolonije se naseljavaju i brzo umno\u017eavaju predatori, korisni insekti koji smanjuju brojnost lisnih va\u0161i na tolerantan nivo. Pored predatora, sni\u017eavanju brojnosti doprinose i \u010deste i jake ki\u0161e. Najzna\u010dajniji prirodni neprijatelj su larve i adulti bubamara (Coccinellidae), larve osolikih muha (Syrphidae) i neke vrste mre\u017eokrilaca iz roda Chrysopa. Me\u0111utim, i pored toga \u010desto je neophodno obaviti hemijsku za\u0161titu usjeva od ovih \u0161teto\u010dina. Tretiranje se ne preporu\u010duje nakon po\u010detka faze mlije\u010dnog zrenja. Pri obavljanju hemijske za\u0161tite neophodno je da se vodi ra\u010duna da se ne ugrozi populacija predatora. Hemijska za\u0161tita se mo\u017ee obaviti preparatima na bazi:deltametrina (decis 2.5-EC, futocis EC-2.5), bifentrina (talstar 10-EC, futocid-EC), dimetoata (perfekthion, dimetogal, ofsfamid 40-EC) i drugim preparatima registrovanim za suzbijanje lisnih va\u0161i u p\u0161enici i je\u010dmu.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010daj mehani\u010dke obrade zemlji\u0161ta<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"Medjkultivacija\"<\/figure>\n\n\n\n

Gajenjem mahunja\u010da (grah, gra\u0161ak, grahorica, so\u010divo, bob) kao predusjeva krompiru, tako\u0111e se smanjuju brojnost i \u0161tetnost \u017ei\u010dara u zemlji\u0161tu. Mehani\u010dkoj obradi zemlji\u0161ta (na osnovu vremena i na\u010dina obrade), isto tako, pripada va\u017ena uloga u sni\u017eavanju brojnosti \u017ei\u010dara, tako \u0161to negativnu uti\u010du na osjetljive stadijume u razvi\u0107u \u017ei\u010dara. Obradom se ometa razvoj svih stadijuma razvi\u0107a, od ovipozicije \u017eenki, pa do pojave odraslih jedinki. Kvalitet i vrijeme izno\u0161enje stajnjaka mogu bitno uticati na o\u0161te\u0107enost krtola od \u017ei\u010dnjaka, jer je zapa\u017eeno da izno\u0161enje nezgorjelog stajnjaka na parcele, pove\u0107ava napad \u017ei\u010dara.<\/p>\n\n\n\n

Pi\u0161e:Svetlana \u0160u\u0107evi\u0107, dipl.ing.<\/p>\n\n\n\n

Izvor:http:\/\/cerd.ba\/agro-planeta\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160tetnost \u017ei\u010dara je naro\u010dito izra\u017eena u godinama sa suhim i produ\u017eenim ljetima \u017di\u010dari (larve sko\u010dibuba ili \u017ei\u010dnjaci) su polifagne \u0161teto\u010dine u zemlji\u0161tu, koje o\u0161te\u0107uju podzemne organe mnogih biljaka, pa i krtole krompira. Kod krompira su naro\u010dito izra\u017eene \u0161tete kvalitativne prirode, jer o\u0161te\u0107ene (izbu\u0161ene) krtole se slabije oskori\u0161tavaju u ishrani, a osim toga, podlo\u017ene su truljenju […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3461,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"slim_seo":{"title":"Bezbjedno gajenje krompira u organskoj proizvodnji - Lider - Mikrokreditna fondacija","description":"\u0160tetnost \u017ei\u010dara je naro\u010dito izra\u017eena u godinama sa suhim i produ\u017eenim ljetima \u017di\u010dari (larve sko\u010dibuba ili \u017ei\u010dnjaci) su polifagne \u0161teto\u010dine u zemlji\u0161tu, koje o\u0161t"},"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-3460","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-edukacija"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3460","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3460"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3460\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3461"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3460"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3460"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3460"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}