{"id":3156,"date":"2020-08-13T13:16:00","date_gmt":"2020-08-13T12:16:00","guid":{"rendered":"https:\/\/lider.ba\/?p=3156"},"modified":"2023-12-29T13:18:34","modified_gmt":"2023-12-29T12:18:34","slug":"digitalizacija-jos-uvijek-neostvareni-san-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/lider.ba\/en\/digitalizacija-jos-uvijek-neostvareni-san-u-bih\/","title":{"rendered":"Digitalizacija, jo\u0161 uvijek neostvareni san u BiH"},"content":{"rendered":"\n
\n

Ostaje nada da su vlasti tokom krize uzrokovane pandemijom shvatile va\u017enosti digitalne transformacije<\/strong><\/em><\/h4>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

D\u017eavid Sejfovi\u0107, autor kolumne, direktor je mikrokreditne fondacije Lider Sarajevo<\/p>\n\n\n\n

SARAJEVO<\/strong> \u2013 Po jednoj od naj\u010de\u0161\u0107e prihva\u0107enih definicija, digitalna transformacija je kulturolo\u0161ka, organizacijska i operativna promjena organizacije, industrije ili sistema kroz pametnu integraciju digitalnih tehnologija, procesa i kompetencija na svim nivoima i u funkcijama. Drugim rije\u010dima, digitalna transformacija koristi moderne i napredne tehnologije za stvaranje vrijednosti i novih usluga, inovacije i sticanjemogu\u0107nosti za brzo prilago\u0111avanje promjenjivim okolnostima koji karakteri\u0161u dana\u0161nja moderna tr\u017ei\u0161ta i ekonomije. Iako se digitalna transformacija prete\u017eno koristi u poslovnom kontekstu, ona tako\u0111er utje\u010de i na druge organizacije poput vlada, agencija i preduze\u0107a iz javnog sektora i organizacija koje su uklju\u010dene u rje\u0161avanje dru\u0161tvenih izazova, obrazovanju, sistemu zdravstva i socijalne za\u0161tite, izbornom procesu, i tako dalje.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, ono gdje bi digitalizacija imala skoro pa revolucionaran efekt je finansijski sektor u BiH jer ne samo da bi otvorila vrata novim proizvodima i uslugama, ve\u0107 bi totalno transformisala i unaprijedila postoje\u0107e procese, usluge i proizvode koje finansijske institucije nude svojim klijentima, \u0161to bi u kona\u010dnici dovelo i do kvalitetnijih i jeftinijih usluga za krajnje korisnike. Tipi\u010dan i primjer sa kojim se skoro svako od nas susreo makar jednom u \u017eivotu je otvaranje teku\u0107eg ra\u010duna ili podizanje kredita u banci. Da bi prosje\u010dan stanovnik na\u0161e zemlje koji je zaposlen i radi normalno radno vrijeme,  otvorio teku\u0107i ra\u010dun ili podigao kredit, mora uzeti najmanje jedan \u010ditav dan slobodno (ili dva puta po pola dana) kako bi proveo sate i sate u prikupljanju i ovjeri potrebne dokumentacije (CIPS, kopije li\u010dnih dokumenata, platne liste, razna uvjerenja, rje\u0161enja i ine dokumente koji jo\u0161 samo kod nas postoje), kao i za popunjavanje i potpisivanje (za ve\u0107inu gra\u0111ana) komplikovanih zahtjeva za otvaranje ra\u010duna\/kredit, izjava, saglasnosti, mjenica, ugovora, i tako dalje., uz naravno obavezno kori\u0161tenje \u201eplave olovke\u201c i potpisa kao na li\u010dnoj karti i uz nikad prevazi\u0111eni pe\u010dat ako aplicirate za usluge za pravno lice.<\/p>\n\n\n\n

Za razliku od ovoga zaista arhai\u010dnog pristupa koji je na\u017ealost diktiran postoje\u0107im regulatornim okvirom za poslovanje finansijskih institucija, u mnogim naprednim zemljama za otvaranje transakcijskog ra\u010duna vam treba najvi\u0161e pet (5) minuta dok za realizaciju kredita (ne predavanje zahtjeva ve\u0107 da podnesete zahtjev i dobijete sredstva na va\u0161 ra\u010dun) vam u prosjeku treba 7-10 minuta, i \u0161to je najljep\u0161e od svega, sve to mo\u017eete uraditi iz udobnosti (i sigurnosti) va\u0161eg doma. Ovaj sistem (i ugo\u0111aj) je omogu\u0107en kori\u0161tenjem u su\u0161tini zaista jednostavnih digitalnih alata kao \u0161to su web aplikacija za uslugu uz kori\u0161tenje elektronskog potpisa i video identifikacije.<\/p>\n\n\n\n

Elektronski potpis<\/h3>\n\n\n\n
\"Beta10<\/figure>\n\n\n\n

Prije nego \u0161to probam objasniti \u0161ta je u stvari elektronski potpis, prvo \u0107u da ka\u017eem \u0161ta nije.   Elektronski potpis nije skenirana sli\u010dica va\u0161eg svojeru\u010dnog potpisa u elektronskoj formi jer ista predstavlja samo prikaz svojeru\u010dnog potpisa u elektronskoj formi ali ne mo\u017ee imati isto dejstvo kao i svojeru\u010dni potpis. Razlog tome je \u0161to on ne ispunjava nivo pouzdanosti potreban u elektronskom poslovanju jer se lako se kopira \u2013 falsifikuje od strane tre\u0107ih lica, nije podlo\u017ena za utvr\u0111ivanje autenti\u010dnosti potpisa i tako dalje. Elektronski potpis predstavlja podatke u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku, ili su s njima logi\u010dki povezani i omogu\u0107avaju utvr\u0111ivanje identiteta potpisnika. Drugim rije\u010dima, to je tehnologija kojom se omogu\u0107ava provjera autenti\u010dnosti potpisnika u elektronskom poslovanjui koja na neki na\u010din garantuje da je poruka ili dokument od po\u0161iljaoca do primaoca stigla u neizmenjenom obliku.<\/p>\n\n\n\n

To zna\u010di da se kori\u0161tenjem elektronskog potpisa osigurava za\u0161tita integriteta podataka koji se prenose elektronski i neporecivost potpisanog elektronskog dokumenta. Pored toga, jednom stavljen elektronski potpis nije ponovo iskoristiv i kao takav slu\u017ei kao garancija da ni\u0161ta u potpisanom dokumentu nije naknadno mijenjano. To je omogu\u0107eno, jer je u samom dokumentu koji je potpisan elektronski vidljivo kada je potpisan. Ovaj potpis se izdaje isklju\u010divo vlasniku na sigurnosnom mediju, pametnoj kartici ili USB-u uz neki odre\u0111en vijek trajanja. U zemljama gdje se isti uveliko koristi, elektronski potpisan dokument prenesen preko Interneta jednako je validan kao i dokument koji je potpisan svojeru\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Video identifikacija klijenata je proces legitimizacije i provjere identiteta klijenta putem video zapisa. U ve\u0107ini slu\u010dajeva, klijentu je potreban samo ure\u0111aj (ra\u010dunar, tablet, mobilni telefon) s kamerom i internetskom vezom te va\u017ee\u0107i identifikacijski dokument. Proces identifikacije se mo\u017ee obaviti putem video chata (ili neke druge aplikacije kao skype ili viber) sa slu\u017ebenikom banke sa druge strane, dok mnoge finansijske institucije u razvijenim zemljama koriste razne napredne tehnologije za provjeru autenti\u010dnosti podataka neophodnih za proces Upoznaj svog klijenta (KYC), kao \u0161to su AI, blockchain, face-matchingtools, ili cloud-based API tehnologije. Uz kori\u0161tenje modernih tehnologija i adekvatan regulatorni okvir, ovaj proces tako\u0111er osigurava visok nivou pouzdanosti i privatnosti, kao i puno kvalitetniju uskla\u0111enost sa va\u017ee\u0107im propisima o za\u0161titi li\u010dnih podataka i spre\u010davanju pranja novca i finansiranju teroristi\u010dkih aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n

Kada je sve tako fino i korisno, postavlja se logi\u010dno pitanje pa za\u0161to se ovo ne koristi u BiH? Digitalizacija ili digitalna transformacija u BiH je jedna o onih (na \u017ealost I mnogih) stvari o kojoj se zadnjih godina jako dosta pri\u010da, ali se skoro pa ni\u0161ta ne radi po tom pitanju jer je kao I ve\u0107ina tema od neprocjenjivog zna\u010daja za razvoj BiH ekonomije I unaprije\u0111enja poslovnog ambijenta u na\u0161oj zemlji, postala \u017ertva politi\u010dkih nesuglasica i nemara vlasti.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim tema digitalne transformacije zbog svoje va\u017enosti ne samo u poslovnom ambijentu ve\u0107 u skoro svim ostalim segmentima na\u0161eg dru\u0161tva, ipak zavrje\u0111uje da se konstantno potencira, naru\u010dito zbog \u010dinjenice da se ovom problemu pristupilo na pravi na\u010din i u pravo vrijeme, ne samo da bi se do sada ostvarile ogromne u\u0161tede kako u javnom tako i u privatnom sektoru, da bi se otvorilo more prilika za nove poslovne poduhvate, ideje, proizvode, usluge, radna mjesta, i tako dalje., ve\u0107 bi se poslovanje ve\u0107ine privrednih subjekata u vremenu pandemije Covid-19 bilo znatno olak\u0161ano dok bi gra\u0111ani mogli imati pristup ogromnom broju usluga iz sigurnosti svojih domova bez da moraju svakodnevno obilaziti raznorazne institucije i rizikovati svoje zdravlje u redovima ispred jo\u0161 uvijek sveprisutnih \u0161altera.<\/p>\n\n\n\n

Zadnji u regiji<\/h3>\n\n\n\n

Kada smo pro\u0161le godine u septembru kao predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH zajedno sa predstavnicima entitetskih agencija za bankarstvo i ministarstava finansija (koje smo kao goste Udru\u017eenja mikrokreditnih organizacija u BiH -A MFI pozvali) u\u010destvovali u konferenciji pod nazivom \u201eRegulativa digitalnih finansijskih usluga\u201c koja se odr\u017eala u Skoplju (S. Makedonija), imali smo jedinstvenu priliku na licu mjesta se uvjeriti koliko na\u0161a dr\u017eava zaostaje za zemljama regije po pitanju digitalizacije, dok je zaostatak za razvijenim zemljama po ovom pitanju vjerovatno nenadoknadiv za na\u0161eg \u017eivota. Konferencija je okupila predstavnike regulatora i finansijskih institucija iz cijele regije ali i ostatka Evrope koji su kroz diskusije na panelima dijelili svoja iskustva po pitanju digitalizacije u finansijskom sektoru (ali i \u0161ire) u svojim zemljama, novim prilikama i inovacijama koje su se otvorile, ali i izazovima kada je u pitanju regulativa u svijetu digitalnih finansija. Zaista smo bili neprijatno iznena\u0111eni \u010dinjenicom da smo jedina zemlja u regiji koja ne koristi niti jedan oblik elektronskog potpisa, dok smo kao i ve\u0107ina u\u010desnika na konferenciji bili odu\u0161evljeni stepenom digitalizacije u Balti\u010dkim zemljama naru\u010dito u Estoniji gdje je digitalizacija doprla su skoro sve va\u017ene segmente poslovanja i dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

U decembru pro\u0161le godine, Odbor za bankarstvo i finansije pri Ameri\u010dkoj trgovinskoj komori u BiH (AmCham BiH) je organizovao jako zanimljiv i koristan okrugli sto na o temi \u201cDigitalna transformacija\u201d koji je zami\u0161ljen je kao po\u010detak dijaloga o digitalizaciji koji bi se trebao realizovati u budu\u0107nosti, kako kroz komitet za bankarstvo i finansije tako i kroz ostale komitete komore.U\u010desnici okruglog stola bili su regulatori i predstavnici vlasti koji su imali priliku \u010duti prepreke za digitalizaciju poslovanja i ostvarivanje napretka u digitalnoj transformaciji koje isti\u010du \u010dlanice kompanije Ameri\u010dke trgova\u010dke komore u BiH.Neke od tema koje su razmatrali govornici bile su i finansijske inovacije digitalne transformacije, za\u0161tita li\u010dnih podataka u kontekstu digitalne transformacije, digitalni potpis i njegova primjena, te pravni okvir digitalizacije.Na okruglom stolu pomenut je digitalni potpis na koji se jako dugo \u010deka da za\u017eivi u praksi, kao i da mnoge \u010dlanice AmCham BiH \u010dekaju na usvajanje podzakonskih akata i zakona kako bi implementacija digitalnog potpisa po\u010dela, jer on sa sobom nosi mnoge benefite i u\u0161tede.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina ljudi u na\u0161oj zemlji ne zna da u BiH postoji Zakon o elektronskom potpisu na nivou dr\u017eave koji je usvojen jo\u0161 davne 2006. godine (Slu\u017ebene novine BiH 91\/06),  ali je Vije\u0107e ministara Bosne i Hercegovine donijelo odluku o prolongiraju po\u010detka primjene elektronskog potpisa u praksi. S obzirom da su se me\u0111unarodni standardi po pitanju upotrebe elektronskog potpisa u me\u0111uvremenu izmjenili, sam Zakon iz 2016. godine vi\u0161e nije uskla\u0111en sa istim (eIDAS direktiva EU). Drugim rije\u010dima, da bi se ispo\u0161tovali novi EU standardi neophodno je usvojiti Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama o pru\u017eanju elektronskih transakcija koji obuhvata sve potrebno u vezi elektronskog potpisa \u010dime bi se prethodni Zakon iz 2016. godine stavio van snage. Prema informacijama iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, krajem prethodne godine izra\u0111en je Nacrt zakona o elektronskoj identifikaciji koji je uskla\u0111en s EU legislativom i upu\u0107en je u parlamentarnu proceduru, ali je do sada nepoznato kada \u0107e se (i ho\u0107e li uop\u0161te uzimaju\u0107i u obzir sve politi\u010dke trzavice oko ove teme) na\u0107i na dnevnom redu neke od narednih sjednica Parlamenta BiH.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, u cijelu pri\u010du su se uklju\u010dili i entiteti pa je tako Federacija BiH u februaru ove godine usvojila Nacrt zakona o elektronskom potpisu, a RS je jo\u0161 2008.godine usvojila Zakon o elektronskom potpisu a 2015. godine je usvojen i Zakon o elektronskom dokumentu. Me\u0111utim, bez obzira na usvojene propise i obe\u0107anja vlasti da se na tom radi, do dana\u0161njeg dana primjena elektronskog potpisa u BiH jo\u0161 uvijek nije za\u017eivjela. Jedan od glavnih kamena spoticanja me\u0111u zakonodavcima je \u010dinjenica da EU zahtjeva da nadzor u pogledu elektronskog potpisa vr\u0161i samo jedno tijelo i to na nivou dr\u017eave, dok su entiteti svojim propisima predvidjeli uspostave entitetskih tijela za nadzor. Dodatno je cijelu pri\u010du usporavala i \u010dinjenica da se trebalo odlu\u010diti i o certifikacionom tijelu koje \u0107e se baviti izdavanjem elektronskog potpisa ali je to (za divno \u010dudo) rije\u0161eno krajem prethodne godine kada je kompanija Halcom  dobila status povjeritelja za izdvanje kvalificiranih elektronskih certifikata.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu pojavila se pandemija Covid-19 i cijela pri\u010da oko digitalne transofrmacije i elektronskog potpisa je pala u drugi plan. Kao mogu\u0107a utjeha, poslovnoj zajednici ostaje nada da su vlasti tokom krize uzrokovane pandemijom napokon shvatile sve va\u017enosti i benefite digitalne transformacije za dalje unaprje\u0111ivanje poslovnog ambijenta u BiH te \u0107e \u0161to prije ponovno pokrenuti sve aktivnosti za po\u010detak upotrebe elektronskog potpisa u BiH, \u0161to \u0107e biti itekako va\u017eno kada se stvari jednom vrate na normalu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ostaje nada da su vlasti tokom krize uzrokovane pandemijom shvatile va\u017enosti digitalne transformacije D\u017eavid Sejfovi\u0107, autor kolumne, direktor je mikrokreditne fondacije Lider Sarajevo SARAJEVO \u2013 Po jednoj od naj\u010de\u0161\u0107e prihva\u0107enih definicija, digitalna transformacija je kulturolo\u0161ka, organizacijska i operativna promjena organizacije, industrije ili sistema kroz pametnu integraciju digitalnih tehnologija, procesa i kompetencija na svim nivoima i u […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3157,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"slim_seo":{"title":"Digitalizacija, jo\u0161 uvijek neostvareni san u BiH - Lider - Mikrokreditna fondacija","description":"Ostaje nada da su vlasti tokom krize uzrokovane pandemijom shvatile va\u017enosti digitalne transformacije D\u017eavid Sejfovi\u0107, autor kolumne, direktor je mikrokreditne"},"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-3156","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvena-odgovornost"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3156","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3156"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3156\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3156"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3156"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/lider.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3156"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}