{"id":2360,"date":"2020-01-07T17:12:00","date_gmt":"2020-01-07T16:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/lider.ba\/?p=2360"},"modified":"2023-12-28T17:17:11","modified_gmt":"2023-12-28T16:17:11","slug":"dzavid-sejfovic-direktor-mkf-lider-govori-o-aktuelnostima-u-mikrokreditnom-sektoru-za-magazin-banke-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/lider.ba\/en\/dzavid-sejfovic-direktor-mkf-lider-govori-o-aktuelnostima-u-mikrokreditnom-sektoru-za-magazin-banke-bih\/","title":{"rendered":"D\u017eavid Sejfovi\u0107, direktor MKF LIDER govori o aktuelnostima u mikrokreditnom sektoru za magazin Banke BiH"},"content":{"rendered":"\n

-D\u017eavid Sejfovi\u0107, generalni direktor MKF LIDER<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

REGULATOR MORA SPRIJE\u010cITI NELOJALNU KONKURENCIJU<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

PITANJA:<\/h3>\n\n\n\n


1.\u00a0<\/strong>Nakon \u0161to su u godinama poslije finansijske krize bilje\u017eile pad obima kreditiranja i poslovanja, mikrokreditneorganizacije u Bosni i Hercegovini su posljednjih nekoliko godina ponovo\u00a0 u ekspanziji. \u0160ta je, po vama, uzrok svojevrsne renesanse ovog sektora?<\/p>\n\n\n\n

\"Banke<\/figure>\n\n\n\n

2.<\/strong> Da li su i u kojoj mjeri MKO konkurenti ili komplementari poslovnim bankama?<\/p>\n\n\n\n

3.<\/strong> Postoji li nelojalna konkurencija me\u0111u institucijama koje se bave kreditiranjem stanovni\u0161tva?<\/p>\n\n\n\n

4.<\/strong> Koji su, po Va\u0161em mi\u0161ljenju, najve\u0107i rizici u upravljanju MKO?<\/p>\n\n\n\n

5.<\/strong> Na kraju godine aktiva MKO iznosila je 951,1 milion, \u0161to je u odnosu na 2017. godinu predstavljalo pove\u0107anja za 101,45 miliona KM. Osjetno raste i dobit MKO. Kako tuma\u010dite takav skok?<\/p>\n\n\n\n

6.<\/strong> Kakva su dosada\u0161nja iskustva va\u0161e MKO? Ko i za koje namjene najvi\u0161e pose\u017ee za MKO pozajmicama?<\/p>\n\n\n\n

7.<\/strong> Koliko ste zadovoljni propisima, prije svega zakonima, kojima je ure\u0111eno poslovanje MKO? \u0160ta biste Vi, da ste u poziciji zakonodavca, promijenili?<\/p>\n\n\n\n

8.<\/strong>\u00a0Stalan je vapaj mikrokreditnog sektora za pro\u0161irenje usluga koje su potrebne velikom broju klijenata i za \u010dije pru\u017eanje mikrokreditni sektor tvrdi da ima znanje i kapacitet. Kojim uslugama biste Vi pro\u0161irili svoju ponudu?<\/p>\n\n\n\n

\"Prilog<\/figure>\n\n\n\n
    \n
  • 1.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    -Mikrokreditne organizacije su u BiH svojom mikrokreditnom djelatno\u0161\u0107u, u periodu  od  1996. godine, davale i daju zna\u010dajan doprinos ukupnom dru\u0161tveno-ekonomskom oporavaku i razvoju Bosne i Hercegovine na smanjenju siroma\u0161tava i pove\u0107anju zaposlenosti, a mikrokreditni sektor u BIH je ocijenjen kao jedan od najuspje\u0161nijih u svijetu, \u0161to je potvr\u0111eno u dvije studije o socijalnom uticaju mikrokreditiranja u Bosni i Hercegovini ura\u0111ene pod pokroviteljstvom Svjetske banke. Nakon perioda  globalne krize, MK sektor se relativno brzo oporavio te je sa istim \u017earom kao i u prethodnom periodu nastavio da posluje u skladu sa svojom misijom. Nepobitna je \u010dinjenica da zbog cjelokupne makroekonomske situacije u BiH, mo\u017eda \u010dak i vi\u0161e nego u prethodnim godinama, postoji potreba za mikrokreditiranjem kao na\u010dinom podr\u0161ke malim poduzetnicima i poljoprivrednicima, kao i stanovni\u0161tvu sa niskim primanjima koje nema pristup komercijalnim bankama. To je prvenstveno rezultat i dalje prisutne nemogu\u00e9nosti kori\u0161tenja kredita velikog broja klijenata (nezaposleni \u2013 naro\u010dito mladi, poljoprivrednici, obrtnici i sl.)  kod komercijalnih banaka, finansiranja otpo\u010dinjanja (start up) i razvoja mikro, malih i srednjih preduze\u00e9a, te potrebe za pobolj\u0161anjem uslova \u017eivota klijenata kojima banke ne mogu ili ne \u017eele odobriti sredstva. Klijenti sve vi\u0161e prepoznaju kvalitet usluga i prednosti mikrokreditiranja koje se posebno odnose na brzinu obrade kredita i fleksibilnost po pitanju garancija, te stoga ne \u010dudi da, prema podacima Udru\u017eenja mikrokreditnih organizacija u BiH (AMFI), mikrokredite u BiH koristi preko 200.000 ljudi. Bitno je istaknuti da su posljednjih godina mikrokreditne organizacije u Bosni i Hercegovini plasirale gotovo devet milijardi KM. \u010cak 70 posto plasiranih kredita ulo\u017eeno je u djelatnosti koje generiraju prihod klijentima koji nemaju pristup tradicionalnim na\u010dinima finansiranja. Od ukupnog broja aktivnih klijenata 44 posto su \u017eene. Usluge mikrofinansijskog sektora koristi i 18 posto osoba mla\u0111ih od 30 godina, koji su kreditna sredstva iskoristili za pokretanje ili unapre\u0111enje postoje\u0107e poslovne aktivnosti. Procjenjuje se da trenutno direktnu ili indirektnu korist od mikrofinansijskog sektora ima vi\u0161e od 600.000 gradana BiH. Stoga ne bih se slo\u017eio  da se radi o renesansi sektora, ve\u0107 samo o nastavku razvoja jednog poslovnog modela na finansijskom tr\u017ei\u0161tu za koji itekako postoji potreba u na\u0161oj zemlji o \u010demu govore i ove brojke.<\/p>\n\n\n\n

      \n
    • 2.<\/strong>
      \u2013 Tradicionalno, MKO i komercijalne banke nude razli\u010dite finansijske usluge i opslu\u017euju razli\u010dite segmente finansijskog tr\u017ei\u0161ta. Glavna razlika je u tome \u0161to krediti koje MKO nude su premali ili nisu isplativi za komercijalne banke u smislu o\u010dekivane zarade i povezanih rizika, dok MKO u skladu sa postulatima industrije imaju i socijalnu misiju da servisiraju dio populacije koja nema pristup formalnom  finansijskom sektoru te na taj na\u010din doprinose razvoju finansijske inkluzije. \u0160ta vi\u0161e, komercijalne banke su tradicionalno imale veliku korist od MK sektora, jer MKO finansiraju otpo\u010dinanje ili razvoj malih biznisa koji kasnije prerastaju MK sektor i na taj na\u010din banke prirodnim putem dobijaju kvalitetne i \u0161to je jako bitno finansijski edukovane klijente kojima onda mogu ponuditi puno \u0161iru paletu finansijskih usluga. Me\u0111utim, u posljednih nekoliko godina uslijed velike likvidnosti radi nedovoljno razvijenog segmenta finansiranja velikih pravnih lica nude\u0107i ekstremno skupe potro\u0161a\u010dke kredite klijentima koji nisu kreditno sposobni za tolike iznose mjese\u010dnih rata, \u0161to \u0107e neminovno dovesti do krize prezadu\u017eivanja kao i problema sa naplatom, kao i zbog \u017eelje za ve\u0107im profitima, komercijalne banke su zna\u010dajno olabavile svoje kriterije te su svu pa\u017enju preusmjerile na poslovanje sa stanovni\u0161tvom . Drugim rije\u010di\u00adma, po\u010dele su agresivno preuzima\u00adti klijente MKO i to mahom kroz ponudu potro\u0161a\u010dkih kredita sa veli\u00adkim iznosom i jako dugim rokovima otplate, \u010desto nadme\u0107u\u0107i se jedna sa drugom koja \u0107e ponuditi bolje uslove. Trenutno postoji opravdana bojazan da bi ovim tempom, ova\u00adkav na\u010din poslovanja komercijalnih banaka u bliskoj budu\u0107nosti mogao dovesti do krize sa prezadu\u017eivanjem klijenata, kao \u0161to smo imali priliku vidjeti u nekim drugim zemljama.<\/li>\n\n\n\n
    • 3.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

      \u2013 Naravno, kao i svi ostali sek\u00adtori i industrije, ni MKO sektor nije imun na nelojalnu konkuren\u00adciju. Pored ove agresivne kampanje komercijalnih banaka da privla\u0107e klijente MKO sa velikim potro\u0161ac\u010dkim kreditima sa jako dugim rokom otplate koriste\u0107i za to sredstva koja prikupljaju od depozita gra\u0111ana po jako niskim kamatama, u zadnje vrijeme pojavio sc veliki broj novih organizacija na finansijskom tr\u017ei\u0161tu koje iako su registrovane kao MKO u su\u0161tini nemaju skoro pa nikakve veze sa misijom i svrhom zbog koje je MK sektor u BiH i nastao jer je njihov primarni i jedini  cilj profit za njihove vlasnike. Pored toga, ove organizaciju isklju\u010divo nude brze ali jako skupe potro\u0161a\u010dke kredite i vrlo \u010desto posluju  mimo  standarda za poslovanje  MKO. Ova pojava po\u00adstaje ve\u0107 malo zabrinjavaju\u0107a i iskre\u00adno se bojim da ukoliko  regulatori ne po\u010dnu djelovati na odgovoraju\u00ad\u0107e na\u010dine, MK ali i cijeli finansij\u00adski sektor \u0107e se suo\u010diti sa velikom reputacijskom \u0161tetom koja mo\u017ee nastati uslijed neeti\u010dkog poslovanja nekih  organizacija  tog  tipa. Prije svega mislim da regulatori moraju i trebaju ograni\u010diti izdavanje dozvola za rad kao MKO samo na one or\u00adganizacije koje ispunjavaju osnov\u00adne  kriterije  za  mikrokreditiranje propisane  entitetskim Zakonima  o MKO  i podzakonskim  aktima, ili umjesto  izdavanja  dozvola za rad kao MKO uvesti neki drugi oblik finansijske institucije koji prili\u010di po\u00adslovanju ovih organizacija te uvesti jasan regulatorni okvir i standarde poslovanja. Meni je li\u010dno neshvat\u00adljivo  da organizacije  koje se di\u010de svojim kori\u0161tenjem  modernih  teh\u00adnologija u svojem poslovanju koje im zna\u010dajno  umanjuju  operativne tro\u0161kove u odnosu na ve\u0107 postoje\u0107e MKO i komercijalne banke a ujed\u00adno i omogu\u0107uju manje tro\u0161kove za klijente, nude i ispla\u0107uju kredite sa efektivnim  kamatnim stopama  od po nekoliko stotina procenata.<\/p>\n\n\n\n

        \n
      • 4.<\/strong>
        \u2013  Pored neadekvatnog i neuskla\u00ad\u0111enog pravnog okvira za poslovanje MKO na nivou entiteta, trenutno najve\u0107i rizici dolaze od agresivne i nelojalne konkurencije od strane komercijalnih banaka i organizacija koje se pojavljuju u zadnje vrijeme nude\u0107i ekstremno skupe potro\u0161a\u010dke kredite klijentima koji nisu kreditno sposobni za tolike iznose mjese\u010dnih rata, \u0161to \u0107e neminovno dovesti do krize prezadu\u017eivanja kao i problema sa naplatom.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
        \"Banke<\/figure>\n\n\n\n